Pojedini analitičari traže uvođenje poreza od pet posto na osobe koje rade od kuće, a mi smo provjerili što o čitavoj problematici misle domaći poslodavci i direktori
Prije samo godinu dana pojam lockdowna ili zatvaranja bio je velikoj većini ljudi stran, a tijekom proljeća 2020. mogle su ga iskusiti gotovo sve države na svijetu. Gospodarstva su se zatvorila, ljudi su pozvani da ostanu u kućama, a nova vrsta neizvjesnosti i straha počela je bujati. Svjetsku ekonomiju uzdrmao je koronavirus koji se rapidno širio pa su ugostiteljske, uslužne i brojne druge djelatnosti na neko vrijeme ili pak potpuno stavile "ključ u bravu". Tvrtke koje su nastavile s radom našle su se u novoj situaciji – morale su organizirati rad od doma i to brzo.
Uredi su se preselili u kuće i stanove jer virus je cirkulirao, a kako bi se smanjila mogućnost zaraze, poslodavci određenih sektora poslali su svoje "ljude" kući. Mnogi dnevni boravci, kuhinje, blagovaonice i dječje sobe pretvoreni su u prostore virtualnih poslovnih sastanaka i improvizirane kancelarije. Navikli na rad od kuće ili ne, novoj situaciji morali su se prilagoditi svi – i radnici i poslodavci. Neki radnici od kuće rade i danas, a u urede nisu zašli još od proljeća.
Rezultati istraživanja portala MojPosao na više od 900 hrvatskih građana pokazali su da je čak 70 posto zaposlenika radilo od kuće tijekom prvog, proljetnog lockdowna, što nije zanemariva brojka. Provjerili smo kako su se domaći poslodavci snašli u toj situaciji pa smo razgovarali s Hrvatskom udrugom poslodavaca, udrugom Glas poduzetnika te domaćim poslodavcima različitih sektora čiji su radnici posao obavljali od kuće. Sa svim smo našim sugovornicima razgovarali nakon prvog vala zatvaranja, ali i danas živimo u nekoj vrsti lockdowna.
'Poslodavci u krizama kao najotporniji čimbenici društva'
Čim je nastupila korona-kriza, poduzetnici i tvrtke bili su veoma glasni oko onoga što bi ona mogla donijeti za domaću ekonomiju i biznis. Kao jedni od glavnih aktera u gospodarstvu, bili su kritičari mjera koje je Vlada donijela za ekonomski spas te pomoć tvrtkama i radnicima. Osim toga, nazočili su i sastancima s Vladom, odnosno Ministarstvom rada i socijalne politike te sindikatima kada je posrijedi promjena Zakona o radu (ZOR), u kontekstu novih okolnosti rada, kao što je pandemija koronavirusa. O tome koje bi zakonsko rješenje bilo najbolje i za poslodavce, ali i radnike te koje izazove donosi rad od kuće za Net.hr komentirali su predsjednik Hrvatske udruge poduzetnika (HUP) Damir Zorić i šef udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas.
Odgovarajući na pitanje smatraju li da je rad od kuće prije pandemije za hrvatske poslodavce bio 'tabu', Bujas kaže da nije, ali da nije bilo takvog običaja kod domaćih poslodavaca, izuzev nekih sektora kao što je primjerice IT. Zorić se slaže te ističe da poslodavci godinama upozoravaju na nužnost izmjena ZOR-a baš zato da bi se pitanje rada na daljinu zakonski uredilo kao i mnoga druga pitanja.
"Poslodavci se u svim krizama pa tako i ovoj pokazuju najotpornijim čimbenicima društva, oni se neprestano prilagođavaju novim okolnostima i uvjetima rada. Za mnoge sektore, poput ICT-a, rad na daljinu uvriježen je već dulje vrijeme stoga je sada zadnji čas da se i hrvatski zakoni prilagode modernom dobu, neovisno o korona-krizi", navodi Zorić.
Bi li tvrtke ostvarile uštedu, a produktivnost radnika bila veća kada bi i nakon pandemije radnici djelomično radili od kuće, na barem četiri sata? Zorić odgovara da to ovisi o produktivnosti svake pojedine kompanije. Smatra da bi kompanije o tome trebale same odlučiti jer smatra da svaki poslodavac zna što je najbolje za njegovu tvrtku i radnike. Generalno gledajući, kaže šef HUP-a, podaci Eurostata pokazuju da je u Hrvatskoj produktivnost na niskim granama. Bujas pak misli da je rad od kuće moguć do maksimalno 30 posto slučajeva rada na tržištu jer se ne odnosi na, primjerice, posluživanje gostiju ili vožnju kamiona.
"Rad od kuće mahom je vezan uz IT sektor, bankarstvo, telekomunikacije, medije, određene segmente prodaje unutar tvrtke, računovodstvo te uz određen dio javnih servisa. Sve to ide uz jasnu i definiranu kontrolu i ispunjavanje zadanih ciljeva s jedne strane, a s druge strane, uz mogućnosti koje zaposlenik ima unutar svog doma, kao i njegove samodiscipline. Teško baš da možete biti koncentrirani na rad s djetetom u malom stanu. Daleko je lakše ako imate svoju radnu sobu i niste ometani u poslu. Ne zaboravimo da je ovdje ključna riječ posao i da se odradi ono za što je radnik plaćen. Nisu svi sposobni imati taj nivo discipline za rad od kuće", govori Bujas.
Koje bi troškove radnika poslodavac trebao 'pokriti' tijekom rada od kuće?
Radnik više ne troši struju, grijanje i internet kod poslodavca nego kod svoje kuće, što znači da ima veće račune. Osim toga, neki radnici nemaju opremu za obavljanje posla kao što je kvalitetno računalo, a manjka im i uredskog namještaja poput stolca i stola. Pojedini poslodavci osigurali su radnicima tehničku opremu za rad, neki čak i stolce, no pitanje troškova režija još uvijek nije došlo 'na tapetu' kao ozbiljnija rasprava. Primjerice, u Nizozemskoj se išlo toliko u detalje da je određeno da poslodavac radniku dok radi od kuće mora plaćati čak i toaletni papir i sapun za ruke. Što na tu temu vele predstavnici domaćih poslodavaca i poduzetnika?
"Jednako kao i u nekim europskim zemljama koje su rad na daljinu zakonski već uredile, i naši poslodavci spremni su preuzeti dio troškova. No, trenutačno, takve naknade radnicima za korištenje vlastitog prostora i sredstava za rad kod nas bi se zakonski smatrale drugim dohotkom, za razliku od davanja za rad u prostorima poslodavca. Stoga se takva davanja, kada se zakonski urede, treba rasteretiti od drugih davanja tako da bi taj dio tih troškova bio tretiran kao neoporeziv tj. kao porezno priznati trošak", navodi Zorić, dok Bujas smatra: "Poslodavac radniku treba osigurati barem minimum za rad, neovisno je li u pitanju prijenosno računalo ili pametni telefon kao i sudjelovanje u dijelu troška interneta. Smatram da ostali troškovi ne bi smjeli ići na račun poslodavca."
Mogu li radnici održati isti status radeći od kuće?
Jedno od pitanja koje se također pojavilo u javnosti i među radnicima kada je u pitanju rad od kuće odnosi se na radni status. Upitani je li zadržavanje istog statusa radnika od kuće tek naivna ideja ili je to moguće ostvariti, naši sugovornici odgovaraju potvrdno. Damir Zorić kaže da je rad na daljinu u potpunosti ravnopravna zamjena za uobičajeni rad na radnome mjestu te da nema razloga da se status i plaća zaposlenika ne zadrže. Sve treba ostati isto osim ako, navodi on, dođe do pada produktivnosti ili neizvršavanja radnih zadataka. Objašnjava da je to problem i u normalnim okolnostima.
"Smatram da je mjesto rada podložno dogovoru poslodavca i radnika. Naglašavam, to isključivo može biti prema njihovu dogovoru, što je i ključno! Ako se oni dogovore da je moguće raditi i od kuće, bilo cijelo vrijeme ili pola radnog vremena, onda se moraju utvrditi i jasna pravila i kontrola pa po tome naravno i primanja zaposlenika. Smatram da ta primanja trebaju ostati ista uz obvezu da poslodavac radniku omogući sredstvo za rad, dakle laptop i pokrije mu trošak interneta. Ipak, trošak prijevoza je ono što rad od kuće smanjuje ili ukida", komentirao je Hrvoje Bujas.
Što poslodavci vide kao najveći problem po pitanju rada od kuće?
Rad od kuće skriva brojne izazove, kako za radnike tako i za poslodavce. Bujas smatra da je kontrola jedan od problema pa kaže da treba zadavati jasne i ostvarive ciljeve kako bi se oni mogli adekvatno kontrolirati. Još je tu i problem potencijalnog pada produktivnosti, smatra šef Glasa poduzetnika, i to osobito u segmentu prodaje 'od kuće' te zbog gubljenja timskog dijela u firmi. Na pitanje plaše li se tvrtke da će se izgubiti njihova korporativna kultura bude li se češće prakticirao rad od kuće, Zorić odgovara:
"Kultura je živa pojava i nije nužno vezana za samo mjesto rada. Osim toga, i zaposlenici donose svoju kulturu u tvrtke koje ih zapošljavaju, kultura nije neka statična cjelina koju jednom oblikujete i gotovo. U današnje vrijeme nezahvalno je govoriti o tome da digitalno doba razdvaja. Najveći izazov je po pitanju zaštite na radu, to pitanje je također vrlo arhaično uređeno u trenutačnom zakonodavnom okviru i ne odgovara suvremenom radu i načinu života većine ljudi. Poslodavac je odgovoran za uvjete rada od kuće svoga zaposlenika na što zapravo nema nikakav utjecaj.
Pojedine odredbe, kao što su obavezan vatrogasni aparat ili ergonomska stolica, odmak računala ili kut zaslona, suviše su rigidne i umanjuju sve benefite fleksibilnosti koje takav rad inače nudi. Inspekcije rada često vole provjeravati te uvjete iako bi trebalo biti samorazumljivo da su proizvodi koji su jednom dobili potvrde tehničke ispravnosti i tako dospjeli na tržište jednako tako ispravni i kada ih poslodavac ili privatna osoba, npr. zaposlenik na daljinu, kupi i na njima organizira svoj posao", govori Zorić.
'Privilegij rada od kuće'
Pojedini radnici koji su se nakon lockdowna vratili u urede smatraju da je rad od kuće bio privilegij. Primjerice, Deutsche Banka objavila je istraživanje svojih analitičara koji predlažu uvođenje poreza od pet posto za osobe koje rade od kuće, što ne vrijedi za radnike koji moraju raditi kod kuće zbog preporuke vlade. Radnici koje bi se oporezivalo u toj analizi primaju iznadprosječne plaće pa se navodi primjer SAD-a s radnikom koji zarađuje 55.000 dolara godišnje te plaća 'dnevni porez' od 10 dolara jer radi od kuće. Ideja tog oporezivanja jest pomoć radnicima koji zarađuju manje od 30.000 dolara godišnje te ne mogu raditi od kuće. Bujas smatra da radnici ne misle da je rad od kuće privilegij dok Zorić smatra je riječ o vrlo individualnom pitanju koje treba postaviti svakom pojedinom zaposleniku i poslodavcu.
"Očekujemo da će novi ZOR biti donesen prije kraja ove pandemije kako bi se rad na daljinu za one djelatnosti koje to žele i mogu na taj način raditi, mogao neometano nastaviti. Poslodavcima je u interesu imati zadovoljne i produktivne radnike, stoga sam mišljenja da će oni poslodavci kojima je to moguće zasigurno poslušati i uvažiti želje svojih zaposlenika po tom pitanju", smatra Zorić iz HUP-a.
Većina domaćih IT-jevaca prakticirala je rad od kuće i prije pandemije
Direktori IT firmi s kojima smo razgovarali kažu da rad od kuće za njihove zaposlenike i prije pandemije nije bio stran. Tomislav Car, izvršni direktor poznate tvrtke Infinum, koja se bavi razvojem mobilnih i web aplikacija te mobilnih igara, kaže da je njima "remote" način rada uobičajen. Tim od 250 zaposlenika i vanjskih suradnika u Infinumu raštrkan je u 10 zemalja diljem svijeta, a osim u Varaždinu i Zagrebu, urede imaju i u New Yorku te Ljubljani. Zato im se tijekom lockdowna nije bilo teško prilagoditi tome što su svi odjednom bili razdvojeni.
"Tvrtka Triple-Innovations je prije korona-krize radila iz ureda pružajući mogućnost povremenog rada od doma što se svodilo na iznimke, a ne pravila. Na sličan način radila je većina hrvatskog IT sektora, čast iznimkama, iako moram napomenuti da je većina imala sve potrebne alate za rad od doma. Imati sve potrebne alate za rad od kuće je jedna stvar, ali promijeniti kulturu rada u rad od kuće, a da ne izgubite puno nešto je sasvim drugo, što smo vrlo brzo i bolno naučili na vlastitoj koži“, kaže nam Ivor Bakša, direktor tvrtke Triple-Innovations koja se bavi uslugama razvoja softverskih rješenja za velike firme.
Vibor Cipan, šef softverske i "user experience" tvrtke Point Jupiter, kaže da je u njegovoj firmi i prije rad od kuće bio uobičajen i da je za to bilo rezerviran određeni broj dana u mjesecu.
Pitanje produktivnosti i samodiscipline tijekom rada od kuće
Bakša iz Triple-Innovationsa podijelio je s nama svoje razmišljanje o promjeni ZOR-a kada je riječ o radu od kuće. Smatra da je taj problem moguće riješiti odredbom o najmu kućnog uredskog prostora firmi s dobrom poreznom olakšicom zaposlenima. Misli da bi tako osigurali veća primanja zaposlenim te usmjerili gospodarske aspiracije prema modernom digitalnom pristupu poslu. Cipan smatra da bi nakon pandemije bila dobra mogućnost da se dio tjedna odrađuje u tvrtki, a drugi dio kod kuće.
"Kod nas u Infinumu zaposlenici imaju mogućnost izabrati hoće li raditi od kuće ili doći u ured. Pandemija će zasigurno utjecati na tradicionalni od 9 do 17 način rada, svi ćemo morati postati fleksibilniji kako bismo olakšali svojim zaposlenicima, pogotovo ako rade od kuće. Što se tiče IT firmi, mi smo stvarno jako fleksibilni, i po pitanju mjesta rada, ali i radnog vremena", ističe Car iz Infinuma.
Pokrivanje dijela troškova - složeno pitanje
Kada se govori o troškovima koje bi poslodavac trebao pokriti radniku tijekom rada od kuće, Tomislav Car kaže da je to vrlo kompleksno pitanje. Navodi da su s jedne strane tu povećani troškovi rada od kuće, dok je s druge strane ušteda od par sati dnevno koliko bi radnici inače potrošili na putovanje na posao i s posla. Naglašava da je tu i fleksibilnost koju radnici Infinuma ističu kao povlasticu koja im je sada najvažnija.
"To je složeno pitanje jer podrazumijeva i porezni tretman eventualnih takvih troškova. Primjerice, troškove prijevoza možemo neoporezivo isplatiti u iznosu realnih troškova. Ako bi se ista ili slična metoda primijenila i za neke druge – onda bi ideja imala određenog smisla. Međutim, tu se onda otvara čitav niz drugih pitanja, primjerice koji troškovi i u kojem iznosu se nadoknađuju? Je li to voda, toaletni papir, amortizacija stolca…? Mislim da je važnije pitanje reguliranje radnog odnosa tijekom rada od doma od naknade samih troškova", navodi Vibor Cipan.
Online tjelovježba s timom iz ureda? Zašto ne!
Od nekih radnika može se čuti da su se tijekom rada od doma osjećali izolirano i čudno dok ne rade s kolegama. Naši sugovornici iz informatičkog sektora ispričali su nam kako su oni povezivali svoje zaposlenike kako bi se više osjećali kao dio tima. U Triple-Innovationsu su u jutarnjim satima imali neobaveznu online kavu, obavezan zajednički online susret koji se odvijao jednom tjedno, ali i online trening s trenerom.
"Koristimo različite alate za poslovnu, ali i privatnu komunikaciju i trudimo se organizirati neformalna druženja kao što su pub kvizovi, timski pozivi i slično, a i naši neformalni kanali na Slacku stalno su vrlo aktivni. Izazov je posebno velik za nove kolege koji su zaposleni tijekom pandemije, koji možda neće toliko doživjeti našu pravu atmosferu, ali trudimo se uključiti ih u sve događaje od samog početka, kako bi se osjećali dijelom tima", otkriva šef Infinuma.
Govoreći o manama i prednosima rada od kuće, Car kaže da mnogim zaposlenicima nedostaju kolege te da je nekima izazov odvojiti privatno od poslovnog. Ivor Bakša navodi kako sada na neki način ima više vremena provoditi s obitelji što mu se sviđa, a zaposlenici njegove firme će tijekom pandemije raditi po "hibridnom modelu" – dio od kuće, dio u uredu. Cipanu osobno fali rad iz ureda i to najviše zbog osobnog pristupa prema radnicima.
Kako rad od kuće funkcionira u marketingu i medijima?
Tijekom lockdowna zaposlenici medijskog i marketinškog sektora radili su od kuće. Nikola Žinić, suosnivač te kreativni direktor marketinške i dizajnerske agencije Bruketa&Žinić&Grey, za Net.hr govori da rad na daljinu postaje trendom. To se odvija zahvaljujući digitalnim industrijama, gdje je normalno, objašnjava, da osoba preko dana surfa, a noću kodira.
"Mi smo u agenciji i prije pandemije razmišljali da jednome dijelu zaposlenika, prije svega kreativcima, omogućimo rad na daljinu, ali to nismo mogli realizirati upravo zbog zakonskih ograničenja. Pandemija nas je natjerala da to zaista i provedemo u djelo i da u kratkome vremenu naučimo raditi od kuće. Pokušali smo to posložiti na najbolji mogući način, uz pomoć iskustava koje su imali naši kolege iz drugih zemalja unutar Grey grupe, posebno onih koji su prije nas iskusili potpuni lockdown. Sada čekamo novi Zakon kako bismo vidjeli kako dalje djelovati", navodi Žinić za Net.hr.
Direktor, urednik i osnivač specijalnog portala Netokracija, Ivan Brezak, smatra da rad od kuće u Hrvatskoj nije bila tabu tema koliko se zapravo smatralo da nije moguće tako raditi. Brezak navodi da je tim portala dobro sinkroniziran na daljinu jer otpočetka nastanka firme imaju ured u Zagrebu i Beogradu pa su pandemiju s tog aspekta dočekali spremni.
'Radnicima treba priznati više zasluga, nema pada produktivnosti'
Alen Mrvac, s portala MojPosao, smatra da je rad od kuće donedavno u Hrvatskoj predstavljao temu o kojoj se nije pretjerano govorilo. Poziva se na podatke Eurostata koji pokazuju da je u 2018. godini svega 1,4 posto zaposlenih u Hrvatskoj čitavo vrijeme radilo na daljinu.
"Dio razloga se vjerojatno krije u činjenici da smo se jednostavno naviknuli raditi u uredu, tvornicama i drugim uobičajenim radnim okruženjima, a prema mišljenju većine takav način rada je funkcionirao, pa smo, vođeni krilaticom 'ako nije pokvareno, ne popravljaj', zaključili kako nema potrebe za bilo kakvim promjenama na tom polju. Također, neki poslodavci su smatrali da će kod zaposlenika kojima je omogućen rad od kuće doći do pada produktivnosti, a samim time i lošijih poslovnih rezultata. Bili su u krivu. Pandemija koronavirusa nam je pokazala kako naši zaposlenici ipak zaslužuju da im priznamo malo više zasluga, odnosno da im damo povjerenje. Također, pokazalo se da su promjene u načinu na koji radimo ne samo moguće, već i prijeko potrebne", govori Mrvac.
Djelomičan rad od kuće kao problem za neke menadžere
Žinić i Brezak slažu se u tome da je svaka tvrtka specifična i da bi trebala procijenti što je najbolje i za nju i zaposlenike kada je u pitanju djelomični ili potpuni rad od kuće i nakon pandemije. U agenciji Bruketa&Žinić&Grey žele radnicima u budućnosti ponuditi mogućnost rada od kuće te Nikola Žinić ističe da je kod njih važan učinak. Dok je sve ono što se napravi u dogovorenom roku i po očekivanim standardima tvrtke – neće biti ni problema.
"Problem je što većina tvrtki niti ima kulturu, niti procese niti su im zaposlenici spremni za takav rad i zato vidite otpor. Mnoge firme i zaposlenici svakako mogu profitirati od mogućnosti rada neovisno o lokaciji - veća koncentracija za zaposlenike, uštede za tvrtke. No, upravo je model da se dijelom radi od kuće, a dijelom iz ureda najizazovniji. Većina poslodavaca neće uspješno prijeći na rad od kuće i to prije svega zbog otpora menadžmenta koji neće tako znati voditi ljude niti im vjerovati. Isto tako i zaposlenika koji neće biti spremni na takav rad", govori Brezak.
Čak 77 posto radnika je financiralo uredski namještaj iz svog džepa
Kada je posrijedi tema pokrivanja radnikovih troškova, Mrvac s portala MojPosao kaže da se nakon provedene ankete na portalu pokazalo kako zaposlenici smatraju da poslodavac treba pokriti sve troškove nastale kao direktna posljedica rada na daljinu. Dakle, tu spadaju troškovi režija, kupnje uredskog namještaja i to najčešće stolca i stolice.
"Kako je istraživanje potvrdilo, radnici koji su već odradili kupnju poslovnog namještaja to su uglavnom financirali iz vlastitog džepa (77 posto), svaki deseti zaposleni (11 posto) dobio je djelomičnu subvenciju od poslodavca, a podjednak broj ljudi (12 posto) ističe da su imali sreće jer im je poslodavac u potpunosti financirao opremanje doma poslovnim namještajem. Kao i kod kupnje namještaja, troškove režija nastalih uslijed rada na daljinu većinom (83 posto) snose sami zaposlenici, dok je u 17 posto slučajeva taj trošak podmirila tvrtka“, kaže on.
Žinić kratko komentira da bi poslodavac trebao pokriti dio troškova te da bi se trebala razmotriti konstrukcija plaća. Ovisno o novom Zakonu, kaže, razmišljat će kako pristupiti tom pitanju.
Kako je izgledao rad u zakladi tijekom lockdowna?
Od kuće rade i zaposlenici udruga i zaklada za ljudska prava, baš kao radnici Zaklade Solidarna. Kako je to tamo funkcioniralo ispričao nam je Ivan Blažević, glavni tajnik Solidarne. Blažević kaže da su bili svjesni situacije i da su znali da se moraju prilagoditi, no da zaposlenicima zaklade niti prije rad od kuće nije predstavljao strani pojam. Govoreći o eventualnim troškovima koje bi poslodavac trebao radniku pokriti dok radi od kuće, ističe da bi poslodavac trebao platiti troškove povećane radom od kuće.
"Moramo biti svjesni da vrsta našeg posla dopušta rad od kuće, nemamo proizvodne pogone ili korisnike koji nam dolaze svaki dan. Mislim da bi to trebalo dati na izbor samim radnicima. Neki ne mogu od kuće raditi jer im se puno teže koncentrirati pa im je draže raditi u uredu dok je nekima draže raditi od kuće jer im za rad više paše kućni mir. Ono što je bitno jest da se posao odradi. Osobno mislim da bi poslodavac trebao pokriti one troškove koji su povećani uslijed rada od kuće dok one koje ionako imamo bez obzira na mjesto rada ne bi trebao. S druge strane, dok radimo u uredu imamo neke troškove koje nemamo kad radimo od kuće kao primjerice trošak putovanja na i s posla ili trošak za gablec", navodi tajnik zaklade Solidarna.
'Rad od kuće je privilegij jer neki radnici moraju ići u pogone'
U Zakladi Solidarna smatraju da je kontakt uživo vrlo bitan jer rade u timovima pa zato pokušavaju organizirati sastanke jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. Zbog toga što su stalno u kontaktu i imaju video i telefonske pozive, Blažević smatra da se neće izgubiti timski duh.
"Osobno mislim da rad od kuće apsolutno jest privilegij s obzirom na one koji moraju ići u pogone, tvornice, dućane, domove zdravlja i bolnice i sl. Posebno je privilegij u usporedbi s ljudima koji moraju putovati javnim prijevozom do posla kako bi mogli staviti kruh na stol čime se i sami dodatno izlažu riziku zaraze.
Radnici tako generalno jesu zadovoljniji, naravno osim onih koji jednostavno ne mogu od kuće raditi. Svakako vremenski više rade, redovito vidimo da mailovi stižu kasno navečer, ali opet vidimo da su radnici zadovoljniji jer mogu pojesti zdrav skuhani obrok u vrijeme ručka sa cijelom svojom obitelji, a čujemo i da su djeca zadovoljnija jer su im roditelji kod kuće", komentirao je Blažević.
Razgovor s domaćim poslodavcima pokazao nam je da je jednom dijelu njih rad od kuće prije bio stran, dok su ga neki i prije rado prakticirali. Ili barem djelomično. Poslodavci ističu da nam je potrebna bolja zakonska regulative te da ne bježe od pokrivanja dijela radnikovih troškova. No, svatko od njih smatra da bi se to novim Zakonom trebalo definirati.