Istraživanje: Hrvate najviše brinu ekonomske posljedice korone i misle da ne možemo podnijeti novi lockdown

Donosimo rezultate istraživanja koje je za Net.hr provela agencija Valicon, a važno je napomenuti kako je anketa provedena od 1. do 5. listopada, prije recentnog porasta broja novozaraženih

Velika većina građana, njih 88 posto, smatra da Hrvatska gospodarski ne može podnijeti još jedan lockdown. Građani su više zabrinuti za ekonomske posljedice koronavirusa na život u Hrvatskoj nego na zdravstvene te očekuju da će epidemija imati negativan utjecaj na njihov životni standard. Rezultati su to istraživanja koje je za Net.hr provela agencija Valicon, a važno je napomenuti kako je istraživanje provedeno od 1. do 5. listopada, dakle prije recentnog snažnog povećanja broja novozaraženih.

Globalna pandemija bolesti uzrokovana koronavirusom utjecala je na više-manje sve aspekte života većine ljudi na svijetu. U početku njenog izbivanja prevladavao je strah pred novom bolešću koja je natjerala vlade diljem svijeta na do tada nezamislive poteze. Iako pandemija ostaje prije svega zdravstveni problem, protokom vremena i praćenjem kretanja gospodarstva, sve više ljudi zabrinjavaju i ekonomske posljedice uzrokovane novonastalom situacijom.

Hrvatski je BDP u drugom kvartalu ove godine pao za 15,1 posto što je nešto više od prosječnog pada BDP-a u zemljama Europske unije u istom razdoblju - 14,1 posto. Međutim, pored ovih objektivnih pokazatelja važno je znati kako postojeću ekonomsku situaciju percipiraju građani te kakav dugoročni utjecaj krize očekuju na svoj standard.

Građani su zabrinutiji zbog ekonomskih nego zdravstvenih posljedica

Građane tako više brinu ekonomske posljedice krize - njih 69 posto, dok ih 31 posto zabrinjavaju zdravstvene. Žene su nešto zabrinutije za zdravstvene posljedice od muškaraca (36% vs 26%), a osobe starije životne dobi, od 60 do 75 godina, zabrinutije su od mlađih za zdravstvene posljedice. No, i kod njih sa 54 posto prevladava briga za ekonomiju.

Što se konkretnih ekonomskih posljedica na živote građana tiče, ovo istraživanje pokazuje da šest posto građana među zaposlenima navodi kako su dobili otkaz, 25 posto kako im se smanjila plaća, dok 69 posto tvrdi da im se nijedno od navedenog nije dogodilo. Jasno je da brojke upućuju kako je koronakriza već ostavila značajne ekonomske posljedice kod gotovo jedne trećine zaposlenih.

Kada je riječ o budućnosti, građani nisu optimistični. Njih 47 posto smatra da će epidemija dugoročno imati uglavnom negativan utjecaj na njihov životni standard, dok dodatnih 10 posto smatra da će imati vrlo negativan utjecaj. Postoji i manji broj ljudi, njih četiri posto, koji smatraju da će epidemija imati uglavnom pozitivan utjecaj na njihov životni standard te manje od jedan posto onih koji smatraju da će imati vrlo pozitivan utjecaj. Da epidemija neće značajno utjecati na njihov životni standard misli 38 posto građana.

Za pad ekonomije kriva je Vlada

S obzirom na raširenost brige za ekonomske posljedice koronavirusa na život u Hrvatskoj, ne treba čuditi da velika većina građana smatra da Hrvatska gospodarski ne može podnijeti još jedan lockdown. Taj stav dijeli čak 88 posto ispitanih. Treba uzeti u obzir da je istraživanje provedeno prije nego što je broj novih slučajeva zaraze po danu počeo prelaziti 500, pa se stav o lockdownu i razina zabrinutosti za ekonomske posljedice u odnosu na zdravstvene posljedice posljedično kod dijela ljudi mogla i promijeniti.

Iako većina građana smatra da novi lockdown nije održiv, stav prema prvom zatvaranju gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj je podijeljen. Naime, više od polovice građana za ekonomski pad krivi reakciju Vlade, odnosno proljetno zatvaranje - njih 55 posto naspram 45 posto građana koji smatraju kako je za pad ekonomije kriv koronavirus.

Izvor: Valicon, online anketa na nacionalno reprezentativnom uzorku n=838, 18-75, u razdoblju od 1. do 5. listopada 2020.