Kako je korona utjecala na psihu Hrvata? Istraživanje nudi odgovor

U ovom trenutku gotovo dvije trećine odrasle populacije osjeća neki oblik anksioznosti koji je povezan s korona-krizom, pokazuje istraživanje koje je za Net.hr provela agencija Valicon

Gotovo polovica građana, njih 49 posto, podržava kažnjavanje osoba koje ne nose maske u dućanima. Kada vide osobu koja ne nosi masku tamo gdje je to obavezno ili preporučeno, 60 posto ljudi osjeća zabrinutost, nelagodu ili čak bijes. Rezultati su to istraživanja koje je za Net.hr provela agencija Valicon od 1. do 5. listopada.

U Hrvatskoj je do sada potvrđena zaraza koronavirusom kod više od 20 tisuća ljudi. Strože mjere su, nakon recentnog povećanja broja zaraženih, stupile na snagu, a razmatraju se i daljnji koraci. Ugostitelji su tako nezadovoljni uvedenim mjerama te se iznova otvara rasprava o balansu između nužne zaštite zdravlja i ekonomske aktivnosti koje mjere ograničavaju. Jedna od tema koje izazivaju najviše rasprava je obveza nošenja maski u zatvorenim prostorima. Kada vide nekoga tko je bez maske, primjerice u dućanu ili javnom prijevozu, približno trećina građana je ravnodušna, dok njih gotovo 60 posto ima negativne emocionalne reakcije - 22 posto ispitanih osjeća bijes, 19 posto nelagodu, a 15 posto osjeća zabrinutost. Ima i onih koji na to reagiraju s određenim zadovoljstvom budući da ne podržavaju nošenje maski, a takvih je 12 posto. Žene su sklonije od muškaraca osjećati nelagodu (23% vs 16%), a s dobi raste i učestalost negativnih reakcija.

Što kažu građani na kazne za nenošenje maski?

U nekim su zemljama uvedene visoke kazne za sve one koji se ne pridržavaju odluke o obveznom nošenju maski u zatvorenim prostorima, no kod nas još nije tako. Po pitanju mogućeg kažnjavanja osoba koje ne nose masku u dućanima, javnom prijevozu i drugim prostorima prema odluci Stožera, građani su podijeljeni - njih 49 posto je za kažnjavanje, dok ih je 51 posto protiv. Podržavatelja kažnjavanja je više među starijim od 45 godina, dok je taj broj kod mladih u dobi od 18 do 29 godina osjetno manji i iznosi 37 posto. Kažnjavaju su također skloniji oni koji osjećaju negativne emocije kad vide osobe koje ne nose masku u prostorima gdje je to preporučeno, a među njima su kažnjavanju najskloniji oni koji osjete bijes zbog kršenja ovih preporuka. Točnije, njih čak 89 posto zalaže se za kažnjavanje.

Često se može čuti ljude kako ističu da ne znaju nikoga tko je obolio od koronavirusa te se stoga osjećaju relativno sigurno. Zanimljivo je stoga vidjeti koliko je građana od početka pandemije pomislilo da ima koronavirus. Iako je u Hrvatskoj do sada zaraza potvrđena kod otprilike 0,5 posto populacije, bitno veći broj ljudi pomislio je da je zaražen - njih 23 posto. To ne čudi s obzirom na to da serološki testovi pokazuju da je broj osoba koje su bile u kontaktu s virusom daleko veći od broja potvrđenih slučajeva te je kod blažih oblika oboljenja ponekad teško razlikovati Covid-19 od drugih virusnih infekcija.

Posljednjih tjedana javila se inicijativa kojom je predloženo da se brojke oboljelih osoba objavljuju na tjednoj bazi, za razliku od dosadašnjeg svakodnevnog objavljivanja. Argumenti su kako nove brojke svakog dana izazivaju nepotreban strah i paniku kod građana, a te im objave nikako ne koriste. Istraživanje pokazuje kako 56 posto građana podržava svakodnevnu objavu broja novozaraženih, a protivi joj se 44 posto ljudi.

Pandemija koronavirusa izaziva različite oblike zabrinutosti, a najčešće su to briga za zdravlje i briga za posao, odnosno otkaz ili smanjenje plaće. U ovom je trenutku nešto veći broj građana zabrinut za zdravstvene posljedice (56%) u odnosu na gubitak posla ili smanjenje plaće (44%). Kod muškaraca su ovi udjeli gotovo izjednačeni - 52 posto njih više se brine za zdravstvene posljedice, a 48 posto za posao. Kod žena pak prevladava briga za zdravstvene posljedice, koju kao izraženiju brigu bira njih 60 posto. I ovdje je dob ključna s obzirom na to da starije osobe spadaju u rizičnu skupinu ako se zaraze, pa stoga ne čudi da 85 posto osoba u dobi od 60 do 75 godina više brinu zdravstvene posljedice.

Posljedice karantene na psihičko zdravlje

Tijekom cijelog trajanja pandemije, a naročito je to bio slučaj za vrijeme lockdowna, psiholozi ističu važnost brige za mentalno zdravlje u promijenjenim okolnostima. Briga za vlastito zdravstveno stanje ili stanje bližnjih, nemogućnost viđanja obitelji ili prijatelja, prekid brojnih aktivnosti koje ljudi provode u slobodno vrijeme, prekomjerno praćenje vijesti i druge pojave koje vežemo uz pandemiju mogu značajno utjecati na to kako se osjećamo. Ipak, mali broj građana, njih tek šest posto, kaže kako osjeća izrazitu anksioznost zbog opasnosti od zaraze. Njih 26 posto osjeća umjerenu, a 29 posto blagu anksioznost. Dakle, u ovom trenutku gotovo dvije trećine odrasle populacije osjeća neki oblik anksioznosti koji je povezan s korona-krizom.

Kada je pak riječ o dugoročnijim posljedicama, 16 posto naših sugrađana smatra da će ovo razdoblje koje je bilo obilježeno prvo karantenom, a poslije i nizom mjera ograničenja ostaviti značajne ili vrlo jake posljedice na njihovo psihičko zdravlje, a još njih 35 posto smatra da će tih posljedica na psihičko zdravlje biti, ali da će one biti vrlo slabe.

Izvor: Valicon, online anketa na nacionalno reprezentativnom uzorku n=838, 18-75, u razdoblju od 1. do 5. listopada 2020.