Astrofizičar Vibor Jelić vratio se u Hrvatsku i nije požalio: ‘Bez maštovitosti i radoznalosti nema znanosti’

Kako biste na trenutak zaboravili na koronu vodimo vas na putovanje galaksijom u našem serijalu Hrvati i svemir: 'Moj je cilj jednostavan. To je cjelovito razumijevanje svemira, zašto je takav kakav jest i zašto uopće postoji', kazao je jednom prilikom kozmolog i briljantan teorijski fizičar Stephen Hawking. Strast prema istraživanju i spoznaji svijeta oko sebe bila je pokretačka snaga ne samo jednog od najpoznatijih fizičara već i svake osobe koja je posvetila svoj život otkrivanju tajni svemira. Baš zato kroz specijal 'Hrvati i svemir' odlučili smo zakoračiti na putovanje u nepoznato s hrvatskim znanstvenicima koji su za Net.hr ispričali svoju priču o ljubavi prema svemiru, inspiraciji, važnosti popularizacije znanosti, ali i budućnosti koja nas čeka...

Vibora Jelića, astrofizičara s Instituta Ruđer Bošković, u Hrvatsku je vratio splet privatnih okolnosti i mogućnosti da na Institutu Ruđer Bošković nastavi raditi vrhunsku znanost. Čime se danas bavi i što ga inspirira u znanstvenom radu, otkrio nam je u nastavku.

NET.HR: Kada ste se zaljubili u svemir? Je li ljubav za astronomijom i fizikom počela već od ranih dana?

JELIĆ: Inspiracija za istraživanjem je krenula još od malih nogu zahvaljujući odličnom serijalu crtića o profesoru Baltazaru, a onda se razvila potkraj osnovne škole kada sam krenuo na natjecanja iz astronomije.

Najveća vrijednost tih natjecanja je bila izrada praktičnih radova i tu se moram zahvaliti Davoru Gracinu i Željku Andreiću, tada znanstvenicima s Instituta Ruđer Bošković, koji su me uveli u svijet znanosti.

Kasnije mi je velika inspiracija bila i sudjelovanje na raznim aktivnostima Zvjezdarnice Višnjan pod vodstvom fantastičnog Korada Korlevića.

NET.HR Nakon doktorata i dva postdoktorata u inozemstvu vratili ste se u Hrvatsku. Hoćete li nam prepričati svoj znanstveni put... Kako ste se odlučili na doktorat izvan Hrvatske i zašto ste se odlučili vratiti?

JELIĆ: Pri završetku studija fizike na PMF-u u Zagrebu, preko naših studenata koji su bili vani na doktoratu, pružila mi se prilika za ljetni studentski projekt na Kapteyn Astronomical Institutu u Groningenu u Nizozemskoj. Po završetku projekta ponudili su mi mjesto za doktorat i tako sam otišao van i ostao gotovo deset godina.

Sam povratak u Hrvatsku je bio splet privatnih okolnosti i mogućnosti da na Institutu Ruđer Bošković mogu nastaviti raditi vrhunsku znanost te početi razvijati svoju grupu.

NET.HR: Radite na velikom međunarodnom projektu LOFAR (Low-Frequency Array), čiji je cilj preciznije mapirati svemir i doznati više o stvaranju prvih zvijezda i galaksija. Koliko je zahtjevno mapiranje svemira i koliko je zapravo izvedivo?

JELIĆ: LOFAR je radioteleskop koji može detektirati radiovalove iz svemira na niskim radiofrekvencijama. U svemiru postoje brojni izvori radiovalova, uključujući i samu naša galaksiju, Mliječnu stazu.

Problem je da je zračenje naše galaksije puno jače od kozmoloških radiovalova sa samog početka svemira, tj. perioda kada su prve zvijezde u svemiru nastale i počele uništavati (ionizirati) okolnu međugalaktičku materiju. Tako da sam gotovo cijelu dosadašnju karijeru posvetio istraživanju radiozračenja naše galaksije te na koji način možemo to zračenje izolirati da bismo mogli proučavati prve zvijezde u svemiru. Trenutačno smo na dobrom putu i nadamo se detekciji kozmološkog signala kroz naredne dvije godine.

NET.HR: LOFAR je trenutačno najosjetljiviji radioteleskop na svijetu, a želja vam je njegovu stanicu dovesti u Hrvatsku? Možete li nam pobliže objasniti njegovu važnost? Što bi to značilo za hrvatsku svemirsku znanost?

JELIĆ: Izgradnjom radiostanice LOFAR u Hrvatskoj dobili bismo uistinu vrhunsku kapitalnu opremu za radioastronomska istraživanja za sljedeće desetljeće te bismo se pridružili najvećem radioastronomskom projektu u Europi.

Promatranja radioteleskopa LOFAR

Moć razlučivanja detalja na slici radioteleskopa LOFAR ovisi o najvećoj udaljenosti među njegovim stanicama, a osjetljivost o njihovoj gustoći i rasporedu. Trenutačno su stanice radioteleskopa LOFAR raspoređene po većem dijelu središnje i sjeverozapadne Europe te bi stanica u Hrvatskoj nadopunila trenutačnu asimetriju u njihovoj raspodjeli i podigla kvalitetu samih opažanja.

NET.HR: Na kojem projektu trenutačno radite? Možete li nam ispričati nešto više o njemu?

JELIĆ: Trenutačno primarno radim kao voditelj istraživačkog projekta LowFreqCRO, financiranom od Hrvatske zaklade za znanost, koji za cilj ima okarakterizirati različite vrste radiozračenja iz svemira. Konkretno, na temelju promatranja radioteleskopom LOFAR istražujemo međudjelovanje između međuzvjezdane tvari i magnetskih polja u našoj galaksiji. Naime, brzi relativistički elektroni koji nastaju pri eksplozijama zvijezda međudjeluju s magnetskim poljem naše galaksije te zrače sinkrotronsko zračenje. To zračenje je po prirodi linearno polarizirano, tj. ima preferirani smjer titranja.

Dok zračenje putuje kroz našu galaksiju, ionizirana međuzvjezdana materija može zakrenuti kut polarizacije te direktnim mjerenjem za koliko je došlo do zakretanja mi možemo rekonstruirati raspodjelu međuzvjezdane tvari duž doglednice. Na taj način smo otkrili vrlo neobične strukture koje prate smjer magnetskog polja i ukazuju na puno kompliciranije procese međudjelovanja različitih faza međuzvjezdane tvari i magnetskih polja.

NET.HR: A radni dan astrofizičara? Koliko je uzbudljiv?

JELIĆ: Ideje ne pitaju za radno vrijeme, tako da bih rekao da je radni dan astrofizičara vrlo uzbudljiv. Ipak dio smo sustava tako da se i mi moramo prilagođavati.

NET.HR: Koliko zapravo znanstvenici inspiraciju pronalaze u znanstveno-fantastičnim serijama i čeka li nas budućnost poput one u Zvjezdanim stazama ili nas ipak očekuje apokaliptični scenarij?

JELIĆ: Uvijek volim pozitivno razmišljati pa iskreno mislim da nas ipak čeka budućnost poput one u Zvjezdanim stazama. Vrlo rado bih se pridružio kapetanu Picardu na USS Enterpriseu i otisnuo u svemir.

NET.HR: Na koje pitanje biste voljeli saznati odgovor za svoga života?

JELIĆ: Vezano za procese nastanka života te prisutnosti istih na drugim planetima unutar i izvan Sunčeva sustava.

NET.HR: Mnogi smatraju kako je znanost sirova, puna jednadžbi s jako malo "poetike". Mislite li da uspješan znanstvenik treba biti i maštovit ili će uskoro najuspješniji fizičari biti roboti?

JELIĆ: Bez maštovitosti i radoznalosti nema znanosti, dok su jednadžbe samo alat. Mislim da roboti neće još dugo moći zamijeniti znanstvenike.

NET.HR: Što vas inspirira u vašem poslu?

JELIĆ: Radoznalost i želja za traženjem odgovora na brojna pitanja te zanimljivi ljudi iz gotovo cijelog svijeta s kojima radim.

NET.HR: Ima li mjesta u životu fizičara i za hobije?

JELIĆ: Naravno da ima. Volim sve oblike boravka u prirodi, od planinarenja, kampiranja do speleologije.

NET.HR:  Što biste poručili mladim ljudima koji su zaljubljeni u svemir i svemirska istraživanja?

JELIĆ: Treba živjeti svoje snove, ali istovremeno biti s dvije čvrste noge na zemlji.