Kako biste na trenutak zaboravili na koronu vodimo vas na putovanje galaksijom u našem serijalu Hrvati i svemir: 'Moj je cilj jednostavan. To je cjelovito razumijevanje svemira, zašto je takav kakav jest i zašto uopće postoji', kazao je jednom prilikom kozmolog i briljantan teorijski fizičar Stephen Hawking. Strast prema istraživanju i spoznaji svijeta oko sebe bila je pokretačka snaga ne samo jednog od najpoznatijih fizičara već i svake osobe koja je posvetila svoj život otkrivanju tajni svemira. Baš zato kroz specijal 'Hrvati i svemir' odlučili smo zakoračiti na putovanje u nepoznato s hrvatskim znanstvenicima koji su za Net.hr ispričali svoju priču o ljubavi prema svemiru, inspiraciji, važnosti popularizacije znanosti, ali i budućnosti koja nas čeka...
Astrofizičarka Dijana Dominis Prester redovni je profesor na Odjelu za fiziku, Sveučilišta u Rijeci. Da će svoj život posvetiti istraživanju svemira znala je već s pet godina, a glavna pokretačka snaga do danas joj je ostala radoznalost. Istraživanje, ljubav i strast, a ne tek uspješnost, doveli su ovu astrofizičarku do mnogih uzbudljivih znanstvenih istraživanja.
NET.HR: Astrofizika je vaša ljubav. Kako je sve počelo? Kada ste prvi put shvatili da vas zanima svemir?
DOMINIS-PRESTER: Još kao djevojčica sam s radoznalošću gledala noćno nebo i zapitkivala roditelje o nastanku Zemlje, Sunca, o zvijezdama, svemiru, kao i povezanosti čovjeka sa svemirom... Kad mi više oni nisu znali odgovoriti na pitanja, starija sestra me naučila čitati u dobi od četiri godine, pa sam odgovore počela tražiti u knjigama. S pet godina sam osjetila da ću svoj život posvetiti istraživanju svemira.
NET.HR: Jeste li već prije fakulteta znali da ćete se baviti astrofizikom? Kako je vaša okolina reagirala na vaš interes?
DOMINIS-PRESTER: Upravo me interes za svemir i astrofiziku potaknuo na studij fizike. Mnogi od kolega sa studija su također bili zainteresirani za astrofiziku, no na kraju smo samo neki od nas završili kao astrofizičari. Roditelji su bili malo zabrinuti hoću li u astrofizici pronaći radno mjesto, no podržali su moj izbor studija, jer su bili svjesni da studij fizike nudi brojne mogućnosti zapošljavanja.
NET.HR: Tko vam je bio najveći uzor u znanstvenom smislu i zašto?
DOMINIS-PRESTER: Teško je odvojiti jednu osobu, jer sam radeći s različitim ljudima u Hrvatskoj i svijetu, mnogo naučila ne samo o svojoj struci, već i dobila korisne životne lekcije. Ne bi bilo pristojno spominjati žive osobe, a osobe koje nisam osobno upoznala ne mogu smatrati uzorima, jer temeljem napisanog nikad ne znate o kakvoj se stvarno osobi radilo. Stoga bih ovom prilikom izdvojila mentora mog diplomskog rada, prof. dr. Karla Rakoša, Hrvata koji je tada radio kao profesor na Sveučilištu u Beču. On me, osim uvođenja u znanstveni rad na uglednoj inozemnoj instituciji i astrofiziku, naučio i nekim važnim stvarima koje su mi pomogle u daljnjem životu i radu. Tome kako nikad ne treba posustati, i ne dopustiti strahu da nas sputa u stvarima u koje vjerujemo i koje su nam važne.
On je nakon već završenog studija nakon Drugog svjetskog rata završio kao politički zatvorenik u Lepoglavi. Uspio je pobjeći iz zatvora u Austriju, bez ikakvih dokumenata, i počeo se uzdržavati popravkom radioaparata, i pritom opet ispočetka upisao studij u Grazu. S obzirom na izvrsnost na studiju, dobio je mjesto asistenta u Grazu i naposljetku profesora u Beču gdje je ostvario uglednu znanstvenu karijeru s međunarodnom suradnjom. Više desetljeća se nije smio vratiti u domovinu, te je u 90-ima, kad je već bio vrlo star, počeo predavati na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu gdje sam tada studirala fiziku.
Već sam bila počela gubiti nadu u teškim uvjetima života i studiranja u kojima sam se našla tijekom Domovinskog rata, gladna i smrznuta, razmišljala sam o prekidu studija i povratku u Rijeku. No tada sam upisala novi izborni kolegij astrofizike kod Rakoša koji je želio mentorirati studenta iz Hrvatske, a istovremeno se pojavio i natječaj za stipendiju u Beču, koju sam uspjela dobiti. Odlaskom u Beč na prvi boravak od tri mjeseca moj se život potpuno promijenio, i dobila sam motivaciju ustrajati do kraja bez obzira na sve nevolje.
Osjetila sam što znači raditi znanstveno istraživanje koje me zanima na međunarodnoj instituciji, i shvatila kako će takva biti moja budućnost ako uspješno završim studij, koji se do tada većinom svodio na učenje i ispitivanje šturog gradiva iz knjiga.
NET.HR: Koliko je zahtjevno baviti se astrofizikom u Hrvatskoj? Kako izgleda vaš radni dan?
DOMINIS-PRESTER: Zahtjevnije je nego u zemljama koje više ulažu u znanost i traži mnogo odricanja. Velik dio mog radnog vremena odlazi ne samo na pripremu i održavanje nastave, no to je dio koji volim raditi, ispunjava me rad sa studentima jer osjećam da time pridonosim dobrobiti društva i činim nešto korisno za budućnost. Nažalost, sve veći dio radnog vremena nam odlazi na administrativne poslove, borbu za svaku lipu kojom financiramo znanstveni rad naših grupa, ispunjavanje niza obrazaca i izvješća... taj dio manje volim, no jasno mi je da je neizbježan i sustavu u kakvom smo sada. Za znanstveni rad često ostaje samo slobodno vrijeme. Primjerice, prošlog mjeseca sam uzela dane godišnjeg odmora kako bih se mogla posvetiti znanstvenom radu.
Ono što volim kod svog posla je to što nijedan dan nije isti, stalno se suočavam s novim izazovima. Iako razumijem da takav život nije za svakoga. Ne postoji radno vrijeme u pravom smislu, često se radi do kasno u noć i vikendom. Neki dani su gotovo u potpunosti ispunjeni nastavom i sastancima, mnogo vremena provodimo za računalom radeći iz ureda, od kuće, ili s prijenosnog računala kad smo na putovanjima. Kad radimo opažanja na teleskopima, po više tjedana radimo mnogo sati dnevno sedam dana u tjednu, uglavnom u noćnoj smjeni. Kad putujemo na znanstvene sastanke, radi se intenzivno s kolegama od jutra do navečer.
NET.HR: Što biste rekli da je najuzbudljiviji dio vašeg posla, a što najmanje uzbudljiv?
DOMINIS-PRESTER: Najuzbudljiviji dio su trenuci kad dolazim do novih ideja i spoznaja. A pogotovo u komunikaciji s kolegama, jer sam sklona timskom radu, i smatram komunikaciju vrlo važnom ne samo za napredak znanosti već i za napredak društva.
Najmanje uzbudljiv dio je administracija i ispunjavanje različitih obrazaca, kojih ima sve više, i koji su po svom sadržaju sve udaljeniji od znanosti. Današnju znanost je zahvatila opasna i štetna birokratizacija, sve veći dio sredstava koja se izdvajaju za znanost odlazi na troškove administracije, birokrati koji često nemaju iskustva u znanstvenom radu nam diktiraju pravila znanstveno-istraživačkog rada, kreativnost se guši i marginalizira, a potiče "štreberski" pristup koji vodi do masovne produkcije znanstvenih radova u cilju zadovoljavanja različitih pravilnika, umjesto nadahnutom radu. Ovdje se ne radi samo o nedostatku uzbudljivosti, nego o šteti koja se nanosti općem napretku čovječanstva.
NET.HR: Sudjelovali ste u izgradnji najsnažnijeg gama-teleskopa na svijetu, možete li nam opisati kako je došlo do toga i koji je zadatak tog teleskopa?
DOMINIS-PRESTER: Najveći gama-teleskop na svijetu LST-1 na Kanarskom otoku La Palmi, prototip LST (Large Sized Telescope) budućeg opservatorija CTA (Cherenkov Telescope Array) nedavno je polučio prve znanstvene rezultate detekcijom pulsne emisije na vrlo visokim energijama gama-zračenja iz pulsara u Maglici Rakovici. Još je u fazi testiranja i usavršavanja softvera i hardvera u cilju postizanja maksimalnih performansi, prije izgradnje još triju takvih Čerenkovljevih teleskopa koji će zajedno s manjim sličnim teleskopima MST i SST činiti dva niza opservatorija CTA na Sjevernoj i Južnoj Zemljinoj hemisferi, te zajednički predstavljati još moćniji instrument za istraživanje svemira na visokim energijama.
Prije 12 godina uključila sam se u rad međunarodnog eksperimenta MAGIC (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov telescopes) zajedno s konzorcijem znanstvenika iz Hrvatske, tada kao jedina znanstvenica iz Rijeke. U međuvremenu je riječka grupa narasla i postala međunarodno prepoznata, kao i cijeli hrvatski konzorcij, te smo 2015. pozvani uključiti se u kolaboraciju LST konzorcija CTA čiji smo članovi još od 2009., zahvaljujući radu i ekspertizi koju smo pokazali u MAGIC-u koji funkcionira na sličan način, i na istoj lokaciji na La Palmi. Naime, osim srodne tehnologije i fizike, zajednička im je i lokalna Zemljina atmosfera koja je važan dio detektora kod Čerenkovljevih teleskopa, imajući u vidu detekciju pljuskove čestica koje proizvode gama-zrake iz svemira.
Opservatorij CTA će biti najmoćniji opservatorij na svijetu za istraživanje "ekstremnog svemira" odnosno objekata i pojava u svemiru koji zrače na najvišim energijama elektromagnetskog spektra, poput primjerice supermasivnih crnih rupa, pulsara, i supernova, te istraživanja strukture prostor-vremena, kvantne gravitacije, i potrage za tamnom materijom. Te fenomene i objekte već istražuju teleskopi MAGIC i slični eksperimenti kao što su H.E.S.S. i VERITAS, no od CTA očekujemo znatno veću osjetljivost i sposobnost razlučivanja, te se nadamo pomaknuti sadašnje granice koje postavlja konstrukcija i osjetljivost postojećih eksperimenata.
NET.HR: Što je danas 'vruća' tema kada je u pitanju astrofizika i koja su pitanja na koja se znanstvenici nadaju dati odgovor u sljedećih 50 godina?
DOMINIS-PRESTER: Postoji više aktualnih "vrućih tema" u astrofizici. Jedna od njih je zasigurno tzv. tamna materija, odnosno potraga za nepoznatim vrstama čestica koje još nismo eksperimentalno pronašli, a postojeća mjerenja i teorije pokazuju da bismo ih trebali očekivati. Zatim, razumijevanje strukture svemira te prirode gravitacije i prostor-vremena, istraživanja koja temeljimo na vrlo razvijenim teorijama, no mnogo toga još ne razumijemo.
I naravno, pitanje ima li života izvan Zemlje, gdje i kakvog. U tom smjeru smo napravili velik posao detekcijama više tisuća planeta izvan Sunčeva sustava tijekom nepuna zadnja tri desetljeća.
NET.HR: Koje je vaše područje rada, koja su vas istraživanja obilježila i što smatrate svojim najvećim uspjehom?
DOMINIS-PRESTER: Tijekom svoje znanstvene karijere i studija bavila sam se različitim područjima astrofizike, sa ciljem istraživanja svemira na maloj i velikoj skali. Zadnjih godina sam fokusirana na istraživanje ekstremnih objekata i pojava u svemiru koji zrače na najvišim energijama, visokoenergijskom gama-zračenju s pomoću Čerenkovljvih teleskopa, i teleskopa koji mjere u drugim područjima elektromagnetskog spektra. Za istaknuti je moj rad na detekciji planeta izvan Sunčeva sustava i otkrića prvog planeta sličnog Zemlji 2006. godine s pomoću metode mikrogravitacijske leće u sklopu doktorata, te u zadnje vrijeme aktivnih galaktičkih jezgri, supermasivnih crnih rupa u središtima dalekih galaksija.
Iskreno, nisam nikad radila dugoročne životne planove, dopuštam životu da mi se događa i slijedim intuiciju, osluškujem istovremeno prirodu i ljude oko sebe, i onda krećem u akciju kad osjetim pravi trenutak. Kako u osobnom životu, tako i u znanstvenom radu. Mnoge važne odluke koje su mi promijenile životne putove sam donijela doslovce "preko noći" ako sam bila sigurna u intuiciju, i nikad ne bih poslije požalila. Neke druge sam pak vrlo dugotrajno i oprezno promišljala i napredovala puževim korakom.
Ne razmišljam o "uspjehu kao takvom", uspješnost mi nikad nije bio cilj niti pokretačka snaga, već radoznalost, ljubav i strast, koje su mi važne u svemu čime se bavim u životu, a to uključuje i moj profesionalni put. Takvim pristupom sad dosad "prosurfala" kroz različita područja astrofizike, a sad polako i oprezno krećem dalje putem interdisciplinarnosti, koja me oduvijek privlačila, no bilo je za nju bilo prerano dok sam bila u fazi studija i doktorata. U 50-oj i dalje izgaram od radoznalosti za istraživanjem novog, a otvaranje novih znanstvenih vidika i ideja i dalje za mene nosi uzbuđenje (figurativno rečeno) "prvog poljupca".
NET.HR: Možete nam nešto reći kako stoji Hrvatska kada je u pitanju astronomija i astrofizika. Ima li mjesta za one koji se žele time baviti u Hrvatskoj i koliko zapravo imamo kvalitetnih znanstvenika na tom području?
DOMINIS-PRESTER: Mislim da je Hrvatska u zadnjim godinama i desetljećima doživjela vidljiv razvoj u području astronomije i astrofizike. Kad usporedim perspektive studenata zainteresiranih za to područje u doba dok sam bila studentica i sada, napravljen je velik pomak unaprijed. Mislim da je tome pridonijela značajna internacionalizacija znanosti u zadnje vrijeme, te povratak nekih ljudi iz inozemstva, koji su u sinergiji sa seniorima, koji su to područje u Hrvatskoj počeli graditi, napravili zajednički pomak unaprijed po pitanju znanstveno-istraživačkog rada, i nastavnih programa na diplomskim i doktorskim studijima na sveučilištima u Rijeci i Zagrebu. U Hrvatskoj ima vrlo kvalitetnih znanstvenika, o broju bi bilo neprimjereno govoriti, no potencijal postoji. Važno je što imamo i izvrsnih studenata astrofizike, a oni su budućnost.
NET.HR: Je li astrofizika danas plodno područje kada su u pitanju istraživanja i mislite li da su mladi dovoljno motivirani da bi se bavili znanošću?
DOMINIS-PRESTER: Astrofizika je u današnje vrijeme izrazito plodna i perspektivna u pogledu istraživačkog rada, posebice imajući u vidu nove tehnologije koje razvijamo te potencijale za interdisciplinarnost. Već smo u fazi kad imamo više podataka koje prikupljamo različitim zemaljskim i svemirskim teleskopima i eksperimentima, no što ima eksperata koji bi ih mogli analizirati.
Gledajući naše studente, rekla bih kako su mladi koji su uistinu zainteresirani za područje vrlo motivirani. Veći je problem u relativno malom broju radnih mjesta koja se raspisuju, konkurencija je jako velika u ovom području u svijetu općenito, i mnogi moraju biti spremni otići živjeti na daleke kontinente ako žele ostati u struci, ili pak preusmjeriti stečenu ekspertizu u druga područja.
NET.HR: Koje područje vas je najviše intrigiralo na početku karijere, a koje sada? Koje projekte imate u planu?
DOMINIS-PRESTER: Tijekom svog studija, rada i usavršavanja mijenjala sam područja istraživanja, jednostavno jer sam jako radoznala. Otkad mentoriram studente, moj istraživački put određuju i oni, te zajedno s njima istražujem nove stvari koje i njih i mene zanimaju. Komunikacija mi je jako važna, pa pretpostavljam da zbog toga najbolje funkcioniram u međunarodnim kolaboracijama i sveučilišnom okružju u kojem stalno komuniciram s mladim ljudima koji donose svježe ideje.
Počela sam s istraživanjem skupova galaksija jer me oduvijek zanimala struktura i razvoj svemira, nastavila preko dvojnih zvijezda do ekstrasolarnih planeta, te se prije 12 godina opet vratila istraživanju dalekih objekata u svemiru s pomoću Čerenkovljevih teleskopa MAGIC i CTA, s naglaskom na istraživanje strukture svemira i prirode gravitacije.
U ovom trenutku vidim nove izazove i nadahnuće u interdisciplinarnim primjenama tehnika i metoda koje koristimo u eksperimentalnoj astrofizici visokih energija, i započela sam na tome raditi s doktorandima novog studija fizike na Sveučilištiu u Rijeci. S jedne strane kroz primjene u medicini i biofizici, a s druge kroz istraživanje Zemljine atmosfere i klimatskih promjena. U tom dijelu imam još puno za naučiti. Voljela bih uz doprinos razumijevanju svemira i temeljnih fizikalnih pojava, dati svoj doprinos i rješavanju gorućih problema čovječanstva.
NET.HR: Koliko je važna popularizacija znanosti?
DOMINIS-PRESTER: Smatram ne samo svojim pravom već i dužnošću popularizirati rezultate znanstvenih istraživanja u kojima sudjelujem široj zajednici. To nije jednostavno, no važno je iz više razloga. S jedne strane, mnogo ljudi je zainteresirano za znanost kojom se bavimo i nisu u mogućnosti sami raditi kao znanstvenici, a iz njihovih poreza se financiraju naša istraživanja. S druge strane, takozvano "kontraznanje" u vidu različitih teorija zavjera postaje sve veća opasnost za čovječanstvo i naivne nedovoljno informirane ljude, s obzirom na to da na internetu bilo tko može napisati bilo što i objaviti, a u glavama ljudi i dalje postoji ideja o tome kako kad nešto pročitaju to donosi znanje, s obzirom na dugu povijest objavljivanja provjerenih i recenziranih studija u tiskanim medijima.
Zbog navedenih razloga gotovo nikad ne odbijam pozive za popularizacijska predavanja i intervjue za medije, osim kad smatram da je netko od kolega relevantniji stručnjak od mene za postavljenja pitanja i tada upućujem novinare na njih. Pa čak i kad me primjerice traže objašnjenja zbog čega znamo da Zemlja nije ravna ploča. No to sve iziskuje vrijeme i trud, a često rezultira i napornim reakcijama nekih čitatelja koji žele sa mnom ulaziti u beskrajne rasprave.
NET.HR: Istraživanje svemira nekada se sastoji od "pogleda u prošlost". No što znanost kaže kada je u pitanju budućnost? Što mislite kako će izgledati život na Zemlji za stotinu godina?
DOMINIS-PRESTER: Kako kaže politički komičar Swami Beyondananda: "Imam dobre vijesti, doći će vrijeme mira na Zemlji... Nadam se da će ljudska vrsta još uvijek biti tu kako bi u njemu uživala."
Što će biti za sto godina, nijedan vam ozbiljni znanstvenik ne može reći, pogledajmo samo koliko se toga promijenilo u zadnjih stotinjak godina, i kako su neka revolucionarna otkrića poput kvantne fizike ili interneta izmijenila svijet. S aspekta astrofizičkih pojava, stotinu godina je zanemarivo, Sunce će još više od četiri milijarde godina biti stabilno i osiguravati slične uvjete za život na Zemlji.
No glavni rizik leži upravo u čovjeku, i njegovu pogubnom djelovanju na klimu i okoliš na Zemlji. To više nije "mit", već znanstvena istraživanja i brojke to nedvojbeno pokazuju. Krajnji je trenutak za poduzimanje ozbiljnih koraka, no političari koji zastupaju interese krupnog kapitala i dalje izvrću činjenice gledajući sebično samo vlastitu kratkoročnu korist. Neki bogataši pritom i dalje sanjaju o tome kako će sebe i svoje obitelji preseliti na druge planete, no ja sam kao astrofizičarka s ekspertizom u području ekstrasolarnih planeta prilično skeptična po tom pitanju.
S druge strane, kao osoba sam optimist, i vjerujem da će čovjek za stotinu godina i dalje biti tu, a ne samo biljke, kukci i novoprilagođene životinje, kako prognoziraju neki crnji scenariji. Rješenje ne leži u koloniziranju drugih planeta, već u podizanju razine svijesti cijelog čovječanstva. Vidim kako se ta svijest budi posebice među mlađim generacijama, i to mi ulijeva nadu. Čovječanstvo je neodvojivo od prirode, te je stoga posebno važno ulagati u kvalitetno obrazovanje ne samo u području svih prirodnih i tehničkih znanosti koje su danas dobro povezane, već i u ponovnom i jačem povezivanju prirodnih znanosti s društvenima i humanističkima, kao i s umjetnošću.
NET.HR: Ima li života u svemiru?
DOMINIS-PRESTER: Na ovo pitanje ne mogu odgovoriti, jer za sada nemamo sigurne dokaze o postojanju izvanzemaljskog života. S druge strane, istraživanja koja smo radili u području detekcije planeta izvan Sunčeva sustava s pomoću metode mikrogravitacijske leće, kao i istraživanja kolega drugim metodama, pokazuju da planeta sličnih Zemlji ima jako puno u svemiru, kao i planeta koje su potencijalni kandidati za nastanak života. Stoga u ovom trenutku mogu samo reći kako osobno smatram da je vjerojatnost postojanja nekakvog života izvan Zemlje velika, posebice života u obliku jednostavnih organizama poput bakterija.
Koliko god to nekima nevjerojatno zvučalo, jedan od razloga zbog kojih sam nedavno barem privremeno izašla iz područja istraživanja ekstrasolarnih planeta je i to što smo sve bliže otkriću izvanzemaljskog života. To je, društveno gledano, jako osjetljivo pitanje, što sam iskusila već tijekom godina bavljenja tim područjem, a mir u životu i radu mi je važniji od potencijalne "svjetske slave".
NET.HR: Koje su vaše preporuke ili savjeti za mlade iz Hrvatske koji se žele baviti astrofizikom?
DOMINIS-PRESTER: Po mom mišljenju, svi mladi ljudi bez obzira na to čime se žele baviti, trebaju biti ustrajni u slijeđenju svog puta, ako ga osjećaju u sebi, bez obzira na komentare okoline. No trebaju također biti spremni i na preuzimanje odgovornosti po pitanju osamostaljenja i financiranja sebe i svojih obitelji jednom kad završe studij, a stvari ne idu uvijek onako kako smo ih zamislili na početku. No promjene plana nisu uvijek rezultat problema, već često i spoznaja da nas put vodi u nešto novo što na početku nismo vidjeli, a u međuvremenu nas još više zanima.
Studij fizike je dobar izbor za one koje fizika zanima i kojima ide dobro matematika, s obzirom na to da nudi jako dobre mogućnosti zapošljavanja i u nas i u svijetu. Znam mnoge fizičare u Hrvatskoj i inozemstvu koji su upisali studij fizike zbog astrofizike, a sad se bave istraživanjima novih materijala, medicinskom fizikom, ili pak rade visoko plaćene poslove u automobilskoj industriji ili računarstvu, zahvaljujući kompetencijama koje su stekli tijekom diplomskih ili doktorskih studija fizike.
NET.HR: Osim istraživanja svemira imate li vremena za hobije? Što vas još čini sretnom?
DOMINIS-PRESTER: Imam različite hobije, oni su mi važni unatoč nedostatku slobodnog vremena, jer koliko god me s jedne strane ispunjava moj profesionalni rad, profesija nikome ne može biti dovoljna za osjećaj potpunosti. Mislim da je čak i opasno kad ljudi žive samo svoju profesiju, jer to čini ovisnima o profesionalnom uspjehu i time koči osobni razvoj.
Volim plesati, plivati, vježbati, družiti se s ljudima i prirodom, proučavati ljekovito bilje, eksperimentirati u kuhinji... Zanima me glazba i drugi aspekti umjetnosti, a rado čitam i literaturu o znanostima kojima se nisam imala prilike profesionalno baviti.
Tijekom proteklih mjeseci izolacije u stanu zbog epidemije, koristila sam priliku za šivanje i dizajn odjeće, hobi u kojem uživam još od osnovne škole. Šivala sam u mladosti razne stvari, od kupaćih kostima do kaputa. Ovom prilikom sam umjesto šivanja potpuno novih komada od kupljene tkanine, odlučila iskoristiti staru odjeću, plahte, stolnjake i sl. koje mi je bilo žao baciti, i od njih kombiniranjem, prepravljanjem, bojenjem itd. načiniti nove originalne komade odjeće. Osim kreativnog momenta i upotrebne vrijednosti, pritom me dodatno raduje doprinos očuvanju okoliša.
