Kako biste na trenutak zaboravili na koronu vodimo vas na putovanje galaksijom u našem serijalu Hrvati i svemir: 'Moj je cilj jednostavan. To je cjelovito razumijevanje svemira, zašto je takav kakav jest i zašto uopće postoji', kazao je jednom prilikom kozmolog i briljantan teorijski fizičar Stephen Hawking. Strast prema istraživanju i spoznaji svijeta oko sebe bila je pokretačka snaga ne samo jednog od najpoznatijih fizičara već i svake osobe koja je posvetila svoj život otkrivanju tajni svemira. Baš zato kroz specijal 'Hrvati i svemir' odlučili smo zakoračiti na putovanje u nepoznato s hrvatskim znanstvenicima koji su za Net.hr ispričali svoju priču o ljubavi prema svemiru, inspiraciji, važnosti popularizacije znanosti, ali i budućnosti koja nas čeka...
Fizičar i profesor na Sveučilištu Savoie Mont Blanc, Damir Buškulić, radio je na otkriću gravitacijskih valova za što je 2017. godine dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku. Švedska kraljevska akademija nagradu je tada dodijelila trojici fizičara: Raineru Weissu, Barryju Barishu i Kipu Thornu, koji su najviše pridonijeli otkriću. Buškulić, podrijetlom iz Hrvatske, otkrio nam je što mu je to otkriće donijelo, na koji način inspirira svoje studente te na koja pitanja se nada naći odgovor.
NET.HR: Kako ste se zaljubili u svemir? Je li u pitanju "mladenačka ljubav"?
BUŠKULIĆ: Još kao dijete sam bio fasciniran svemirom, ali i sa svom prirodom, to što svemir jest i to što on posjeduje.
NET.HR: Podrijetlom ste s Vira kod Zadra, no odrasli ste i školovali se u Francuskoj. Posjećivali ste Hrvatsku, kako je ona utjecala na vas u mladosti?
BUŠKULIĆ: U malom selu pored Zadra gdje mi se rodila majka nebo je bilo izuzetno čisto i volio sam satima razgledavati zvijezde i ljetno nebo. Mogao sam tada vidjeti i Mliječni put, što je bilo jako teško u Parizu.
I dandanas uživam u tome, jedino što su svjetla u Zadru sve više i više prisutna te ometaju promatranje.
NET.HR: Kako je izgledao vaš put do znanosti i istraživanja tajni fizike. Tko vas je inspirirao?
BUŠKULIĆ: Što se tiče puta do znanosti, valjda svatko ima svoj i on se nikada u potpunosti ne zaustavlja. Imao sam izuzetno puno sreće, kao prosječan student, dobiti stipendiju za doktorski rad te nakon toga mjesto asistenta na jednom francuskom sveučilištu. Imam osjećaj da me je jedna ruka, možda i sretna sudbina, dovela tu. Zato se trudim da svoj posao što bolje obavim, a to nije svaki dan jednostavno.
NET.HR: Danas ste doktor fizike elementarnih čestica i profesor na Sveučilištu Savoie Mont Blanc. Možete li nam objasniti što je područje vašeg istraživanja danas i kojim se problemima bavite?
BUŠKULIĆ: Član sam kolaboracije Virgo koja danas, s američkim LIGO-om, vrši detekcije gravitacijskih valova. To su vrlo mali poremećaji prostor-vremena (mijenjaju dužinu između dvije točke ili dva mala objekta) koje se šire kao valovi od mjesta gdje su proizvedene. Te valove je predvidio Albert Einstein 1916. godine, ali su toliko mali da do sredine šezdesetih godina nitko nije mislio da bismo ih mogli detektirati.
Da bi ih vidjeli, fizičari su sastavili vrlo velike takozvane "interferometre", a to su instrumenti za mjerenje vrlo malih pomaka nekih tijela. Ovdje se radi o instrumentima koji su dugi do četiri kilometra u dva okomita pravca.
Poslije prve detekcije 2015. godine, mi smo "vidjeli" više od 30 takvih događaja, sudar i spoj dvaju kompaktnih tijela kao što su crne rupe i neutronske zvijezde. Danas bismo htjeli vidjeti rotirajuće neutronske zvijezde i druge vrste izvora gravitacijskih valova.
NET.HR: Postoji li neka "vruća" tema u fizici?
BUŠKULIĆ: Postoji ih previše da ih sve nabrojim!
NET.HR: Sudjelovali ste u projektu zbog kojega su trojica fizičara 2017. godine dobila Nobelovu nagradu. Što ste točno otkrili?
BUŠKULIĆ: Kao što sam već spomenuo, 2016. je javljeno da smo 2015. otkrili fuziju dviju crnih rupa, svaka mase otprilike tridesetak sunčevih masa i udaljene oko tisuću i tristo milijuna svjetlosnih godina. To je bio dokaz da takvi sistemi postoje i to je bilo prvi put da su tako teške crne rupe viđene.
NET.HR: Koliko je taj rad utjecao na vas?
BUŠKULIĆ: Ne mogu jednostavno reći sve što mi je to otkriće donijelo. Puno radosti, naravno, i osjećaj da fizika općenito ima smisao, da čovjek može sebe i svoje mjesto zamisliti u svemiru.
NET:HR: Koliko se brzo mijenjaju spoznaje o svemiru? Jesmo li u plodnom razdoblju kada su u pitanja otkrića?
BUŠKULIĆ: Otkriće gravitacijskih valova je otvorilo novi prozor na svemir. Sad "čujemo" kroz naše interferometre, a do sada smo samo mogli "vidjeti" kroz razne teleskope. Još ćemo jako puno toga doznati o nekim stvarima, na primjer o neutronskim zvijezdama.
NET.HR: Koliko je Hrvatska u usporedbi s Francuskom "jaka" po pitanju astrofizike? Surađujete li s znanstvenicima u Hrvatskoj?
BUŠKULIĆ: Hrvatska je mala zemlja i ne može ulagati u velike eksperimente ili opservatorije. Ona ulaže u neke eksperimente u CERN-u, ali zapravo ne znam koliko je mogla uložiti u velike astronomske opservatorije.
Nažalost, nemamo suradnju s našim astrofizičarima, ali naravno da bismo je rado započeli ako se pruži prilika.
NET.HR: Koliko saznanje i spoznaje o svemiru mogu utjecati na ljude i njihovo poimanje svijeta oko sebe danas?
BUŠKULIĆ: To je možda više sociološko pitanje nego pitanje fizičaru. Samo se nadam da spoznaja o svemiru, i općenito o prirodi, kao i kulturi, može pridonijeti razmišljanju svakog čovjeka o njegovu mjestu na ovom svijetu.
To možda zvuči bez veze, ali ja sam uvjeren da bez svijesti znanost može isto toliko napraviti zla, koliko i dobra.
NET.HR: Raste li zanimanje za proučavanje svemira? Kako inspirirate svoje studente?
BUŠKULIĆ: Studenti koji su prošli drugu godinu i odlučili se za fiziku već su zainteresirani. Raste li interes, ne znam, samo znam da je još tu i da mladi ljudi ostaju fascinirani svemirom.
Naravno, često govorim o onome što smo dostigli, ali i najviše o pitanjima koja su se pritom otvorila. Na primjer, nitko još ne zna koja je struktura prostor-vremena na kvantnoj bazi. Neke teorije postoje, kao što je "quantum loop gravity", ali nijedan eksperiment nije još dokazao da su stvari takve.
NET.HR: Što biste vi voljeli, kada je u pitanju istraživanje svemira, saznati za svoga života?
BUŠKULIĆ: Što je to vrijeme... Uvjeren sam da tu leži jedan ključ našeg razumijevanja svemira.
NET.HR: A vaše slobodno vrijeme? Ima li za to mjesta?
BUŠKULIĆ: Naravno, najviše za obitelj i prijatelje. Neke ideje dolaze kada ih se najmanje očekuje, na autocesti ili na moru.
NET.HR: Što biste poručili mladima u Hrvatskoj koji se žele baviti znanošću i istraživanjem tajni svemira?
BUŠKULIĆ: Da slijede svoju želju. Ako i izgube jednu godinu zato što to nije za njih ili nisu dovoljno matematički nastrojeni, barem im neće biti žao. Mladoj osobi je ponekad mukotrpan proces otkriti što želi, zato je najbolje slijediti svoju strast, ako ona postoji.