Za Net.hr govori, kada je koronavirus u pitanju, najtraženiji čovjek na svijetu - glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell. Smatra kako im maske nisu nužne te inzistira na - distanci. No, situacija u Hrvatskoj i Švedskoj nije ista - puni autobusi javnog prijevoza kod njih su rijetkost...
Otvoreni kafići, restorani, brojni šetači, ljudi na romobilima i biciklisti, lica bez maski u javnom prijevozu i trgovinama - tako ovih dana izgleda švedska prijestolnica Stockholm. Sve oči svijeta još su od ožujka uprte u zemlju koja je, u borbi protiv Covid pandemije, krenula svojim putem. Tim putem i nastavljaju jer u toliko očekivano cjepivo još uvijek ne polažu previše nade niti vjeruju da će ono spasiti svijet.
Bili smo u Švedskoj: Kako je nastao čuveni model borbe protiv korone kojeg obožavaju ili mrze
Arhitekti famoznog švedskog modela protiv korone, čije je radno mjesto u Stockholmu na adresi Nobelov put 18 posjetio Net.hr, smatraju da će se ljudi, budu li se držali onoga što oni preporučuju, naučiti uspješno nositi s pandemijom. A ono što preporučuju i nama je dobro poznato - dezinfekcija ruku, izbjegavanje velikih skupova, zaštita starijih i onih čije je zdravlje narušeno i najvažnije - distanca, distanca i još jednom - distanca.
'Maske? Nema potrebe...'
U udaljenost između ljudi od minimalno metar i pol, a poželjno i više, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell čvrsto vjeruje. Odjeven u jednostavnu jednobojnu majicu i traperice, nakon presice nam objašnjava svoja načela. Tijekom intervjua stoji, a na distancu između njega i novinara najstrože se pazi. Pazi se i na to da u prostoriji u kojoj daje intervjue ne bude više od troje ili četvero ljudi u isto vrijeme.
Čovjek čije se ime vezuje uz vjerojatno najpoznatiju, ali i najkontroverzniju anti-Covid strategiju na svijetu, u razgovoru za Net.hr objasnio je zašto svojim građanima ne želi preporučiti nošenje maski u autobusima, trgovinama i drugim zatvorenim prostorima.
"Trenutačno u Švedskoj imamo vrlo nisku razinu prijenosa koronavirusa zbog čega ne vidimo razlog zbog kojeg bismo nadopunjavali našu strategiju. Mislim da maske ne bi puno pomogle, u brojnim zemljama Europe gdje su maske obvezne brojke novozaraženih puno su dramatičnije nego kod nas", rekao je Tegnell za Net.hr. S glavnim švedskim epidemiologom razgovarali smo početkom mjeseca.
Na pitanje što je s npr. pretrpanim autobusima u kojima ljudi ne mogu držati distancu, glavni švedski epidemiolog odgovorio je kako bi puno bolje bilo raditi na tome da uopće nemamo pretrpane autobuse.
"Znam da je to u nekim zemljama nemoguće i tamo su, u tim situacijama, možda potrebne maske. No, mi u Švedskoj preferiramo imati poluprazne autobuse, mislim da je to puno sigurnije”, kaže Tegnell na tečnom engleskom.
Anders, kako ga zovu njegovi suradnici, na fotografijama često djeluje strogo, no njegov tih i ujednačen ton glasa i povremena smješkanja to, barem na prvi pogled, opovrgavaju. On se ispred predstavnika medija ni u kom slučaju ne drži kao najtraženiji i najpoznatiji epidemiolog na svijetu, što svakako jest.
Zbog čega je umrlo gotovo 6000 ljudi?
Švedska s nešto više od 10 milijuna stanovnika, posljednjih mjesec dana broji po nekoliko stotina novozaraženih dnevno. Brojke su između 200 i 900, ovisno o danu, ali i broju testiranih ljudi. Znatno je to manje nego, primjerice, u lipnju i srpnju kada je novozaraženih bilo i više od 1000 na dan.
Državni epidemiolozi, koji brojke vezane uz Covid objavljuju na 40-minutnim press konferencijama utorkom i četvrtkom, trenutačnu situaciju vide kao povoljnu i nemaju razloga za značajnije postrožavanje mjera. Ipak, Tegnell je na konferenciji za medije početkom mjeseca najavio kako će odsad u samoizolaciju, na tjedan dana, morati ići i članovi kućanstva osobe kojoj je dijagnosticiran Covid.
Šveđani vjeruju da su uspješni u borbi s Covidom, ali su i dalje oprezni jer ne žele da im se ponove crne brojke s početka pandemije kada im je umiralo i više od 100 ljudi dnevno, a ukupan broj mrtvih dosegao je gotovo 6000.
"To je veliki broj, ali sličan onima u brojnim drugim europskim zemljama. U mnogočemu je povezan s načinom na koji vodimo naše domove za starije. To što se dogodilo bilo je loše, ali sada radimo puno bolje, bolje štitimo starije ljude. Upravo zbog toga broj umrlih u posljednja tri mjeseca nam je vrlo nizak", objašnjava nam Tegnell.
Cjepivo nam možda neće puno pomoći
I dok se u Hrvatskoj ove sezone svima preporučuje cijepljenje protiv gripe, jer biste, dobijete li Covid i gripu u isto vrijeme, mogli imati teže komplikacije, Tegnell na cijelu stvar gleda nešto drukčije.
"Mi bismo to prije svega preporučili rizičnim skupinama i zdravstvenim radnicima. Oni su prioritet. Bude li dovoljno resursa i mogućnosti za cijepiti i ostale ljude, naravno da je i to OK, ali najvažnije je da spomenute dvije skupine ljudi cijepimo što je prije moguće", kaže Tegnell i dodaje kako će isti stav imati i kad se i ako se pojavi učinkovito cjepivo protiv Covida.
No, u to cjepivo Tegnell ne polaže previše nade jer smatra da smo i dosad često imali problema u kontroli respiratornih bolesti, unatoč cjepivima:
"Još uvijek ne znamo pouzdano kakvi su rezultati testiranja novoga cjepiva. Kad je riječ o respiratornim bolestima, iz iskustva znamo da ih je vrlo teško, a ponekad i nemoguće u potpunosti kontrolirati cjepivom ili ih se riješiti. Zato mislim da će Covid-19 i ubuduće cirkulirati svijetom. Koliko će to dugoročno utjecati na naš način života još ćemo vidjeti."
Pretjerana reakcija na virus
Izrael danas živi u novom lockdownu, dijelovi Madrida ponovno se zatvaraju kao i dijelovi New Yorka, irski zdravstveni dužnosnici preporučuju novu strogu karantenu kroz koju su već, drugi put, prošli Australija i Novi Zeland. U isto vrijeme, Tegnell ostaje pri stavu da su karantene "ubijanje muhe čekićem".
"Karantene su vrlo vjerojatno bile pretjerana reakcija na virus i mislim da sada mnoge zemlje vide kako su neodržive na dulje razdoblje. Smatram da mi u Švedskoj činimo sve što možemo u ovoj teškoj situaciji i vjerujem da je većina ljudi uz nas", kaže Tegnell koji smatra i da je Covid nemoguće izbrisati sada kad je ušao u populaciju.
Švedska, dakle, nastavlja po svom zbog čega se nameće pitanje vrši li itko, bilo EU ili Svjetska zdravstvena organizacija, pritisak na tu zemlju da promijeni svoju strategiju i prikloni se većinskom modelu "zatvaranja i otvaranja". Tegnell odgovara da ne i objašnjava:
"Mislim da sve organizacije i zemlje shvaćaju da je ovo nacionalno pitanje i da je u nacionalnom interesu krizom upravljati onako kako se u državi odluči", kaže glavni švedski epidemiolog za Net.hr.
Šveđani idu dalje, neki ih kopiraju
Tegnell i njegov tim većinu švedske javnosti imaju na svojoj strani. Iako su u početku neki bili skeptični, javnost je danas shvatila da se Švedska s virusom nosi jednako ili možda i bolje od zemalja koje su imale stroge karantene. Ipak, ono što će uvijek ostati mrlja je relativno velik broj umrlih u odnosu na broj stanovnika, osobito tijekom ožujka i travnja.
No, kako su brojke umrlih danas vrlo niske, a one novozaraženih na "prihvatljivim razinama", Švedska ustraje na strategiji koju, u većoj ili manjoj mjeri, sada prihvaćaju i brojne druge zemlje svijeta.