Švedska se po svom odgovoru na pandemiju koronavirusa razlikuje od drugih zemalja. Dok se na proljeće većina zemalja odlučila za neki oblik zatvaranja kako bi spriječile daljnji rast broja zaraženih osoba te izbjegla preopterećenost zdravstvenog sustava, Švedska ni u kojem trenu nije uvodila zabrane kretanja te nije zatvarala osnovne škole ni dječje vrtiće. Restorani se nisu zatvarali, a maske nisu bile obvezne.
Ovakvom modelu skloni su i Hrvati, pokazuje istraživanje koje je za Net.hr. provela agencija Valicon. Tako gotovo 90 posto građana kaže kako je upoznato sa švedskim modelom borbe protiv koronavirusa u određenoj mjeri. Na temelju onog što znaju, njih 65 posto smatra da je švedski model bolji odgovor na pandemiju od onog u Hrvatskoj.
I Net.hr nedavno je posjetio Švedsku, o čemu smo i pisali u velikoj reportaži koju smo objavili u petak. Uvjerili smo se da je većina mjera uvedenih na proljeće, na snazi i dalje. Dok sve više država ulazi u novi lockdown, Švedska se i dalje drži svog pristupa čija su glavna načela distanca, dezinfekcija ruku i izbjegavanje velikih okupljanja.
Ljudi su dobro upoznati sa švedskim modelom
Dio građana u ostalim zemljama zahtijevao je sličan pristup, koji u manjoj mjeri utječe na svakodnevni život te su debate o njemu i dalje sveprisutne u javnom prostoru. Iako je činjenica da u Švedskoj nije došlo do preopterećenja zdravstvenog sustava, broj smrti na milijun stanovnika višestruko je veći u odnosu na okolne zemlje, a posebno je visok broj smrtnih slučajeva u staračkim domovima. Kako svugdje u Europi raste broj slučajeva te se ponovno uvode strože mjere, rasprave o švedskom pristupu sasvim će sigurno biti sve intenzivnije.
Prema anketi koju je agencija Valicon provela za Net.hr pokazalo se kako 48% građana smatra da je dobro upoznato sa švedskim modelom borbe protiv koronavirusa, a 40% da je upoznato s njim, ali ne zna pojedinosti, dok 12% građana nije upoznato. Osobe višeg obrazovanja češće navode da su dobro upoznate sa švedskim modelom.
Mladi slabije informirani
S obzirom na to da se često ističe kako mladi teže prihvaćaju stroge epidemiološke mjere, zanimljivo je da češće odgovaraju da nisu upoznati sa švedskim modelom – gotovo svaki četvrti (23%) u dobi od 18 do 29 godina nije upoznat sa švedskim modelom za razliku od 15% građana u dobi od 30 do 44 godine, 7% onih u dobi od 45 do 59 godina te 4% onih od 60 do 75 godina.
Ovaj podatak možda ponajprije govori o tome koliko se koje dobne skupine aktivno informiraju o pandemiji i oblicima borbe protiv nje, pa je moguće da su mlađe generacije, budući da vjeruju da nisu toliko ugrožene i ako se zaraze koronavirusom, samim tim i manje involvirane u praćenje informacija vezanih uz to kako se pojedine zemlje nose s pandemijom.
Građane, osim onih koji su rekli da nisu upoznati sa švedskim modelom, pitali smo i smatraju li da je on bolji u odnosu na zatvaranje kakvo smo imali i u Hrvatskoj. Većina njih smatra kako je švedski model bolji, točnije gotovo dvije trećine (65%) onih koji tvrde da barem nešto znaju o modelu koji je primijenila Švedska, podržavaju isti. Ovome su stavu sklonije osobe mlađe od 45 godina, što je u skladu s percepcijom da su mladi, koji su i zdravstveno manje ugroženi koronavirusom, u većoj mjeri pobornici manje restriktivnih mjera.
Tegnellov model
Tako u skupini od 18 do 29 godina nailazimo na čak 80% onih koji misle da je švedski model bio bolji od našega, da bi ta podrška pala na 52% među onima u dobi od 60 do 75 godina. Dakle, čak i u skupini najstarijih, a to znači onih koji su potencijalno najugroženiji, imamo blagu natpolovičnu podršku mjerama koje su provodili u Švedskoj naspram onih koje su provedene kod nas. Ipak, treba uzeti u obzir da je istraživanje provedeno prije aktualnog naglog porasta dnevnih slučajeva zaraze te je moguće kako će se ovi stavovi mijenjati.
Moguće je i da će se švedski pristup mijenjati jer je i kod njih zadnjih dana, nešto kasnije nego u ostatku Europe, broj slučajeva ponovno počeo značajnije rasti.
No, kako nam je u ekskluzivnom intervjuu početkom mjeseca potvrdio arhitekt švedskog modela Anders Tegnell, o uvođenju obveznog nošenja maski još uvijek ne razmišljaju, a od lockdowna kakav sada uvode brojne europske zemlje su miljama daleko.