Nagla i duboka gospodarska kriza zahvatila je cijeli svijet paralelno sa širenjem pandemije koronavirusa, a jedini lijek za oba globalna problema moglo bi biti cjepivo koje trenutačno čeka cijeli svijet, s time da, kao i kod oporavljenih pacijenata, posljedice bi se u gospodarskom smislu mogle osjećati još godinama
Prošla je godina dana od prvog zabilježenog slučaja zaraze čovjeka novim virusom SARS-CoV-2. Potkraj siječnja proći će godina dana otkako je Svjetska zdravstvena organizacija simptome uzrokovane tom zarazom definirala kao bolest zvanu COVID-19. Zaraza se u međuvremenu pretvorila u pandemiju koja je zahvatila čak i najudaljenije krajeve svijeta. U trenutku pisanja ovog teksta koronavirusom je bilo zaraženo više od 60,6 milijuna ljudi, dok je od posljedica COVIDA-19 preminulo više od 1,4 milijuna ljudi. Te brojke i dalje neumoljivo rastu, kao što istodobno i dalje rastu financijske dubioze u gotovo svim zemljama svijeta.
Sa širenjem zaraze potkraj veljače i početkom ožujka, brojne su se zemlje odlučile na radikalan potez – lockdown, potpuno zatvaranje svojih granica, ali i gotovo svih uslužnih i velikog dijela proizvodnih djelatnosti. Situacija se sada ponovila, pa je većina europskih zemalja u blažem ili strožem obliku lockdowna. Fluktuacija ljudi i roba među državama je zamrla, ponegdje su zavladale i nestašice, najčešće potrošne medicinske robe poput zaštitnih maski i rukavica. Dovelo je to do financijske krize kakva se ne pamti još od Velike depresije otprije 90 godina. Analitičari su još prošle godine spekulirali kako će svijet 2020. ionako zadesiti nagla i snažna kriza, pa se čini da je pandemija bila samo okidač. Države su, paralelno sa zatvaranjem svega, nastojale naći rješenja za što brži oporavak svojih posrnulih ekonomija. Stvoreni su razni financijski programi pomoći, najčešće kroz socijalna davanja, subvencije za nastavak rada ili očuvanje radnih mjesta te namjenske fondove. No, to je poprilično ispraznilo državne blagajne, pa je ekonomska "krvna slika“ diljem svijeta pokazivala negativan predznak.
Velike organizacije poput Svjetske banke ili Međunarodnog monetarnog fonda svojim su analizama postojećeg te projekcijama budućeg stanja nastojale savjetovati države kojim bi metodama trebale probuditi svoja gospodarstva. MMF je svoje posljednje izdanje Pogleda na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook), svojevrsnog preglednika stanja svjetskih gospodarstava, izdao u listopadu s prilično turobnim podnaslovom – "Dug i težak uzlet“.
Kinesko čudo
I zaista, kada se pogleda tablica s predviđenim padom BDP-a u ovoj godini, rijetko koja zemlja ne bilježi negativan predznak. BDP eurozone će tako, kad se sve zbroji i oduzme u ovoj godini, pasti na minus 8,3 posto, s time da se, gledajući pojedine zemlje članice Europske unije, slobodno može upotrijebiti poštapalica "što južnije, to tužnije“, s obzirom na to da će Portugal, Španjolska i Italija zabilježiti dvoznamenkaste minuse, a ni Hrvatska, kao ipak srednje razvijeno gospodarstvo, neće biti daleko, jer se predviđa "smrzavanje“ njenog BDP-a na minus devet posto. I Sjedinjene Države će pasti na minus 4,3 posto, što je gotovo jednako ukupnom padu svih svjetskih gospodarstava. No, među rijetkim zemljama donekle neokrznutim ogromnim financijskim dubiozama našla se Kina, čiji se BDP, usprkos začetku pandemije u toj zemlji, zatvaranju čitavih regija sa desecima milijuna stanovnika te od ranije planiranom usporavanju gospodarstva, održao u plusu za 1,9 posto.
"Iako Kina trenutačno prolazi kroz fazu restrukturiranja svoje ekonomije gdje se fokus pomiče na razvoj domaćeg tržišta i potrošnje, a ne više fiksnih investicija i izvoza, još uvijek ima najniži udio osobne potrošnje u odnosu na ostatak G-20. U slučaju takve strukture ekonomije parcijalna ili totalna zatvaranja ekonomije imaju nižu cijenu u vidu pada BDP-a. U Europi gotovo nezamisliva oštrina regionalnih lockdowna sigurno je pridonijela povratku u opću normalu. Također, Kina se oslanja na tehnološke alate nadzora svojih građana koji su gotovo dovedeni do savršenstva, pa je to bitno usporilo širenje pandemije“, otkrio je razloge kineskog uspjeha predavač na Katedri za financije i računovodstvo na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, doktor znanosti Mato Njavro.
No, Kina je nekako bila i najaktivnija na međunarodnom tržištu. S jedne je strane tonama zaštitne medicinske opreme snabdijevala Europu i veći dio svijeta koji se zatvorio i mjesecima pokušavao snaći, dok je s druge strane vodila bespoštedni "trgovinski rat“ carinama i embargom na uvoz roba i sirovina sa SAD-om, koji je potom prerastao u otvoreno optuživanje američke administracije kako je Kina odgovorna za širenje virusa u svijetu. No, za razliku od svih drugih to joj nije naštetilo, a u budućnosti bi od toga mogla imati i koristi.
"Kina već jest veća ekonomija od SAD-a, jer ima više od milijardu ljudi, a SAD 330 milijuna. Dakle, kineska veličina je sada neminovnost. Biden će ublažiti trgovački rat, ali mislim da se Amerika već toliko boji Kine da se nikada više nećemo vratiti na staro. Inače, ne mislim da će Bidenova pobjeda bitno utjecati na dugoročne ekonomske trendove. Amerika bi mogla snažno usporiti da prevagnu 'lijevi jastrebovi' među demokratima, jer oni bi gospodarstvo ugušili porezima. No mislim da je Biden preiskusan čovjek da bi dopustio polit-ekonomski avanturizam“, smatra ekonomski analitičar Velimir Šonje.
Iako i Njavro tvrdi kako su te dvije ekonomije "al-pari“ po kupovnoj moći, upozorava kako Kina značajno zaostaje po pitanju visine BDP-a, što je uvjetovano snagom američkog dolara, ali i njihovom vojnom moći. No, "Kina intenzivno radi na osvajanju čelnih mjesta u ključnim multilateralnim organizacijama, a primjer takvog dugoročnog kineskog promišljanja jest i nedavna uspostava najvećeg trgovinskog saveza na svijetu RCEP, koji je nastao pod okriljem Kine, a uključuje 15 azijsko-pacifičkih država bez SAD-a.
Dugoročno usporavanje eurozone
Eurozona će sljedeće godine porasti više od SAD-a, ali bi do 2025. gospodarstvo Starog Kontinenta, prema procjenama MMF-a, trebalo ponovno više usporiti od američkog. Šonje smatra kako je "američko gospodarstvo dinamičnije i produktivnije od europskoga“, no problem se možda krije u načinu funkcioniranja zajedničke ekonomije i sitnim, ali bitnim razlikama između zemalja članica.
"Strukturni problem eurozone je sukob između federalnih ambicija i početne konfederalne ideje na kojoj je EZ/EU osnovan. Sasvim konkretno se to odražava u fiskalnoj neovisnosti članica pa se iz Bruxellesa može, ali samo do određene mjere, upravljati jedino preko dodjele sredstava i preko Europske središnje banke. U Americi je taj problem tijekom 250 godina donekle riješen, ali je još uvijek teško postići politički konsenzus oko izgradnje zajedničke infrastrukture, zdravstva... Oporavak europodručja će najvećim dijelom ovisiti o uspjehu fonda 'EU sljedeće generacije' i paketa 'Otpornosti i oporavka' koji iznosi vrlo visokih pet posto BDP-a europodručja. Taj paket bi ujedno trebao jednim dijelom promijeniti i gospodarstvo europodručja i EU-a s obzirom na ciljana ulaganja u infrastrukturu, nove tehnologije, održivi razvoj i sl. Europodručju treba značajan fiskalni stimulans jer monetarna politika sama nije dovoljna s obzirom na ograničen transmisijski mehanizam“, smatra Njavro.
Švedska ekonomistica o padu njihova gospodarstva, koronakrizi, lockdownu i Hrvatskoj
U iščekivanju cjepiva
MMF je predvidio za gotovo čitavo svjetsko gospodarstvo značajnu stopu rasta BDP-a koja bi u većini zemalja rezultirala djelomičnim oporavkom u 2021., a zatim i potpunim vraćanjem na predpandemijske brojke u 2022. Jedan od bitnijih stimulansa takvom scenariju je i razvoj cjepiva protiv koronavirusa. Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je obznanila kako je 11 proizvođača u trećoj i posljednjoj fazi kliničkih ispitivanja u kojoj se na velikom broju ljudi ispituje pouzdanost cjepiva. Tako znamo da je cjepivo Pfizer/BioNTecha učinkovito 90 posto, ono Moderne 94,5 posto, a ono kojeg partnerski razvijaju AstraZeneca i Sveučilište Oxford od 70 do 90 posto ovisno o upotrebi. I ruski "Sputnik V" ima učinkovitost od 92 posto, a kineski SinoVac je zabilježio kako je njihovo cjepivo stvorilo antitijela kod 50 posto ispitanika.
Tržište je već reagiralo na optimistične najave kako bi cjepiva mogla biti dostupna već potkraj ove ili početkom sljedeće godine. Tako su tržišta nafte poskočila prema cijeni od 45 dolara po barelu, a to utječe i na tržišta drugih energenata i važnih sirovina. Znakovi oporavka su, primjećuje MMF, bili vidljivi i tijekom ljeta, kada je pandemija jenjavala, no ovo uvodi sasvim drugačiju perspektivu, jer će se time smanjiti bojazan od stalne pojave sezonskih valova zaraze.
"S cjepivom ili bez njega, oporavak će se dogoditi, jer će se na proljeće, kada epidemija ionako bude slabila, kočnice malo otpustiti posvuda. Cjepivo može pomoći da ne bude zatvaranja na jesen/zimu 2021./22. Naravno, postoji rizik da se cjepiva pokažu neučinkovita ili da virus mutira ili da se pojavi neki novi. Ponavljam, mislim da bi se i u tom slučaju oporavak sljedeće godine dogodio, doduše nešto manji nego što se sada očekuje, jer bismo u listopadu i studenome 2021. ponovo ušli u neizvjestan lockdown koji bi krizu produljio i na 2022. te bismo o povratku na razine aktivnosti iz 2019. mogli sanjati tek 2023. ili 2024. godine. Za sada je još uvijek osnovni scenarij da bi se taj povratak mogao dogoditi 2022.“, smatra Šonje.
No, znakovito je kako su tržišta pozitivno reagirala samo na informacije iz zapadnih farmaceutskih kompanija, dok su objava iz ruskog Instituta Gamaleja i SinoVaca prošle nezamijećeno. Dok je analitičar Šonje uvjeren kako za oporavak svjetskog gospodarstva ne bi trebalo biti važno otkuda cjepivo dolazi, Njavro tvrdi kako je sve posljedica deglobalizacije, ali i poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je optužio Kinu za širenje virusa te samovoljno isključio SAD iz Pariškog sporazuma o klimi i članstva u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Bujanje siromaštva i nezaposlenosti
Iako je i ekonomist Njavro stava kako je moguće očekivati potpuni oporavak 2022., što tvrdi Šonje i analiza stručnjaka iz MMF-a, ipak je potrebno upozoriti na jedan detalj. Njihova je analiza objavljena u listopadu i oslanja se uglavnom na stanje u svijetu tijekom drugog i djelomično trećeg kvartala, odnosno proljeća i ljeta. No, u trenutku objave tog dokumenta od dvjestotinjak stranica, pojavio se jesenski val zaraze, kojeg su se mnogi pribojavali te je mnoge zemlje natjerao na ponovno uvođenje restriktivnih mjera te makar parcijalno zatvaranje gospodarstva. To bi moglo značajno unazaditi planove o brzom gospodarskom oporavku, a državne će ekonomije, u tom slučaju, ponovno prolaziti kroz limb nedovoljnog generiranja dohotka i zaduženja države za pokrivanje socijalnih usluga i radnih mjesta.
MMF je u svojoj analizi naglasio kako su gospodarskim posljedicama pandemije najviše pogođeni sektori ugostiteljstva i smještaja, prodaje, prijevoza, ali i mala te srednja poduzeća, što je vidljivo i na primjeru Hrvatske, čije je gospodarstvo uglavnom bazirano na tim aktivnostima. Katastrofično zvuči procjena da je tijekom proljetnog lockdowna izgubljeno radnih sati jednako ekvivalentu 400 milijuna poslova s punim radnim vremenom. Gotovo je nemoguće procijeniti koliko će nova serija zatvaranja gospodarstava koštati radnih mjesta, pogotovo onih baziranih na neformalnim oblicima zapošljavanja.
Procjenjuje se kako će 90 milijuna ljudi diljem svijeta uroniti u rizik od ekstremnog siromaštva, odnosno biti prisiljeno živjeti s manje od 1,90 dolara (12,04 kune) na dan. S obzirom na to da pad BDP-a često znači i pad potrošnje i proračunskog kapitala, ali i inflaciju cijena, moguće je kako će uzlet koji je zacrtao MMF biti još dulji i još teži. Cjepivo će, koliko god ono bilo efikasno u suzbijanju koronavirusa, čini se, biti lijek i za svjetsku ekonomiju. No, kao i kod COVIDA-19, moguće je da će se posljedice krize osjetiti još neko vrijeme.