O švedskom modelu, maskama i koronavirusu razgovaramo s Karin Tegmark Wisell, čelnicom Odjela za mikrobiologiju, švedskog Zavoda za javno zdravstvo
Šveđanin Anders Tegnell trenutačno je vjerojatno jedan od najpoznatijih i najtraženijih epidemiologa na svijetu. Zbog potpuno drukčijeg pristupa pandemiji, pogotovo u njenom početku, švedski model se sve više proučava, a nekoliko ga je puta preporučila čak i Svjetska zdravstvena organizacija. Ne bi tako bilo da, barem kako sada stvari stoje, upravo taj model nije polučio relativno dobar uspjeh u borbi s Covidom.
Pristup koji, uz uvođenje određenih epidemioloških mjera, ekonomiju ostavlja otvorenom, nije samo Tegnellova ideja jer iza njega stoji cijeli tim stručnjaka koji se međusobno dogovaraju o svim mjerama i načinu njihova provođenja.
Jedna od istaknutih članica ekipe s Nobelova puta 18, adrese na kojoj je u Stockholmu smješten švedski Zavod za javno zdravstvo, je i Karin Tegmark Wisell, čelnica Odjela za mikrobiologiju. Zajedno sa svojim suradnicima, i ona ponekad na press konferencijama, koje se održavaju svakoga utorka i četvrtka u 14 sati, iznosi najnovije brojke vezane uz pandemiju Covida.
'Mi vladi predlažemo, ali njihova je zadnja'
Karin ima 51 godinu, a po struci je liječnica i mikrobiologinja. U toliko spominjanu švedsku strategiju ugrađeno je i njezino znanje što nam je i objasnila nakon konferencije za novinare u Stockholmu na kojoj je sudjelovao i Net.hr potkraj prošlog i početkom ovog mjeseca.
"Naša Covid strategija nije ideja jedne osobe. U Zavodu imamo 500-injak suradnika od kojih mnogi skupljaju i analiziraju podatke vezane uz pandemiju. Svaka odluka koju namjeravamo donijeti prezentira se generalnom direktoru i, naravno, epidemiologu Tegnellu koji ima veliki utjecaj na našu strategiju, ali on je i predstavnik vlasti. Kad vlada traži preporuke, mi ih njima predstavimo i objasnimo da su utemeljene na onome što dosad znamo", kaže Karin dodajući da je vlada ta koja donosi odluke. Odluke se baziraju na preporukama Zavoda, ali oni opet ne mogu uvijek na njih utjecati jer posljednju riječ ima politika.
Ozbiljnog lica i samouvjerenog držanja, Karin, uz obvezno održavanje distance od dva metra, odgovara na pitanja novinara, a za Net.hr otkrila je i ima li u Švedskoj ljudi koji se protive njihovoj strategiji.
"Puno ljudi nam je govorilo da se boje, pogotovo u vrijeme kad su ostale europske zemlje uvele karantenu. Naravno, normalno je osjećati strah i normalno je pomisliti da je karantena jedini način da se virus pobijedi. No, mi smo proveli opširna istraživanja i uveli preporuke koje je većina ljudi poštivala. Čak smo, primjerice, mjerili i intenzitet prometa na cestama u Švedskoj i došli do zaključka da je on bio gotovo isti kao u Danskoj i Norveškoj koje su uvele lockdown. Zbog toga vjerujemo da ljudi poštuju ono što preporučujemo”, rekla je Karin.
'Mogli bismo uvesti maske, ali postoji opasnost'
Ističe i da je jedina veća razlika u odnosu na druge zemlje ta što su u Švedskoj škole cijelo vrijeme držali otvorenima.
No, razlika ima još, a ona najvidljivija svakako su maske koje Šveđani ne nose. Glavni epidemiolog Tegnell objasnio nam je da od njih nema previše koristi, ali nas je zanimalo i kakvo mišljenje o tome ima Karin.
"Prije nekoliko tjedana vladi smo objasnili da je, dođe li do veće stope širenja virusa među stanovništvom, i nošenje maski jedna od mjera koju možemo poduzeti. No, ona mora biti usmjerena na situacije u kojima nije moguće držati distancu. Svima preporučujemo da preuzmu odgovornost za sebe. Ako je autobus pun, nemojte ulaziti u njega, radije hodajte. Onima koji upravljaju javnim prijevozom preporučujemo i da ga organiziraju tako da im vozila nikad nisu pretrpana", objasnila je.
Karin kaže kako su svjesni da nošenje maski nosi i određene rizike:
"Osim opasnosti od virusa i bakterija, jer neki bi ljudi istu masku nosili puno dulje nego je to propisano, postoji i rizik da bi osjećali lažnu sigurnost i prestali držati distancu. Maske nam ostaju kao jedna od mjera koja se ponegdje može uvesti da se spriječi širenje virusa, ali mislim da to još nije potrebno."
Šveđani se, dakle, i dalje odupiru maskama, a ističu i da zemlje u kojima su maske u zatvorenim prostorima obvezne, epidemiološki stoje jednako ili čak i gore od njih. Ipak, mogućnost uvođenja je tu, ali oni će to, kako se da i iščitati iz najava, opet napraviti na neki svoj način.