Bili smo u Stockholmu i razgovarali s građanima o modelu borbe protiv koronavirusa, koji je u Švedskoj nešto drugačiji od onog u Hrvatskoj, Europi i ostatku svijeta
Švedski model borbe protiv svjetske pandemije već je mjesecima predmet rasprava koje su se ponovno intenzivirale u vrijeme kada diljem Europe i svijeta ponovno rapidno raste broj novozaraženih. Oko jedinstvene strategije protiv Covida ne lome se koplja samo izvan već i unutar Švedske gdje dio javnosti smatra da su trebali slijediti primjere drugih koji su bili, a neki od njih su i sada u lockdownu, i to drugom po redu.
Što o svemu misle "obični ljudi" koji žive i rade u Švedskoj doznali smo početkom ovog mjeseca kada smo posjetili Stockholm. Studentica režije Matilda još nije sigurna što bi o svemu rekla.
"Naš model je definitivno drukčiji. Podržavam li ga? Ne znam, stvarno ne znam", kaže.
Njezin kolega Johan bio je nešto rječitiji, a iako načelno podržava švedski model ipak ima neke zadrške:
"To je zaista jako složena stvar. Imam puno prijatelja u Singapuru i SAD-u. Ako gledamo Ameriku, mislim da oni moraju ići sa strožim mjerama i to prije svega zbog kulturoloških razlika. I u Singapuru su isto objašnjavali da su morali izdavati naredbe jer ljudi preporuke ne bi poštivali. Mi u Švedskoj više vjerujemo vladi i kod nas je strategija mogla biti takva kakva jest. Ne mislim da bi naša strategija funkcionirala u svim drugim zemljama. Možda bismo morali imati malo strože mjere u nekim krajevima, ali ja naš model načelno podržavam."
Miranda, također studentica, kratko nam je rekla kako je još rano za bilo kakve zaključke:
"Vrijeme će pokazati, teško je sada reći. Još ništa ne znamo."
'Teta mi se zarazila, nisu je htjeli primiti u bolnicu'
Trgovac Jacob kaže da je, bez obzira na opuštenije mjere, i Stockholm u ožujku i travnju doslovce utihnuo:
"Mnogi od nas nastavili su raditi, ali imao sam dojam da smo jedini na svijetu. Bio sam bijesan na Andersa (Tegnella op.a) i ljude oko njega, nisam znao što učiniti. Moja teta se zarazila koronavirusom i, iako je starija žena, nisu je željeli primiti u bolnicu. Srećom, sada je dobro. Mislim da je puno ljudi na početku pandemije mrzilo Andersa jer je bilo puno mrtvih. Sada je, vjerujem, većina promijenila mišljenje."
Među onima koji o svemu imaju pozitivno mišljenje i podržavaju švedsku strategiju je Stephanie, odgojiteljica u vrtiću koja je u Stockholm doselila iz Washingtona.
"Moji u Americi nekad misle da smo ovdje doslovce poludjeli. Iako mislim da će trebati vremena da se sve dobro istraži i vidi što je bolje, mislim da je ovdje kultura ljudi ključ svega. Ovaj model puno je bolji od onoga što rade u mojoj domovini. Tamo imate slučajeva da su zatvoreni vrtići i škole, a neka djeca, pogotovo ona iz siromašnijih obitelji, nemaju uvjete za učenje od kuće i tu djecu nema tko čuvati jer im roditelji moraju ići na posao. Ovdje se škole i vrtići nisu zatvarali i djeca su imala svu potrebnu skrb", kaže Stephanie.
'Ovo će još dugo trajati'
Zubar Lars za glavnog državnog epidemiologa Andersa Tegnella kaže kako je on za neke junak, a za druge omražena figura.
"No, poruka je jasna. Nemojte grliti ljude, nemojte stajati preblizu nekome. Perite ruke i ne dirajte se po licu. Ja sam već navikao na oprez jer sam se kao zubar uvijek morao štititi od hepatitisa B i C kao i HIV-a. Naša ordinacija je cijelo vrijeme bila otvorena, a posebno smo pazili da stariji ljudi ne sjede u čekaonici. Smatram kako ovo nije rat, ovdje samo treba koristiti zdrav razum. Ljudi koji sjede doma čekajući cjepivo ili čekajući da sve ovo prođe mogli bi se načekati i na kraju završiti s ozbiljnim nedostatkom vitamina D, ali i psihičkim problemima", objašnjava Lars.
Humanitarna radnica Eva kaže da se u Švedskoj cijelo vrijeme osjeća slobodno, ali svjesna je i činjenice da je odgovornost na njoj kao i na svima nama.
"Svi moramo biti odgovorni za svakoga. Tegnell nam je rekao da će ovo dugo trajati i da ne očekujemo da će cjepivo riješiti problem preko noći. Moramo znati i da još uvijek nemamo cjepivo za običnu prehladu pa niti za HIV...Švedski pristup je dobar jer neće uništiti naše mentalno zdravlje kao ni ekonomiju, a dobro je i što su škole i vrtići otvoreni. Moglo bi ovo funkcionirati u svim zemljama jer ljudi samo trebaju poštivati preporuke koje im se daju", uvjerena je Eva.
'Više ljudi umire od nedostatka pitke vode'
Umirovljenik Yonssen priča kako mu se u životu, od početka pandemije, nije previše toga promijenilo te da samo pati zbog držanja distance:
"Nisam zabrinut. Ovo je sve bio za nas jedan veliki test i mislim da smo ga položili."
Taksist Ali misli da se život u Stockholmu, uz dozu opreza, odvija manje-više normalno: "Kao nacija, vjerujemo da s ovim virusom moramo živjeti kako i sa svim drugima. Pa i gripa ubije puno ljudi, a još ih više umire od siromaštva i nedostatka pitke vode."